Banja Vrućica
Banja Vrućica | |
|---|---|
(naselje) | |
 Panorama Banja Vrućice | |
  Banja Vrućica | |
| Koordinate: 44°35′26″N 17°52′46″E / 44.5906°N 17.8794°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Teslić |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 2.245 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 53 |
| Matični broj | 224243[1] |
| Matični broj općine | 20575 |
Banja Vrućica je naseljeno mjesto u općini Teslić, Bosna i Hercegovina. Naselje Banja Vrućica je smješteno oko 3 km jugoistočno od gradskog centra Teslića, nastalo oko više različitih izvora mineralnih voda od kojih su topli izvori poznati kao banje još od antičkih vremena (rimski novčići pronađeni u slojevima starih zemnih kupki), po čijoj prirodi je naselje dobilo i svoj toponim Vrućica, te Banjski Kiseljak, čija se ljekovita voda od pamtivijeka koristi kao prirodna mineralna i pitka kisela voda. Geneza užeg naselja sa hotelima, pansionima i zatvorenim kupkama je u stvari historija kliničkog liječilišta i može se smjestiti u prvu deceniju austrougarske okupacije Bosne, a sve do tada su izvori stoljećima dugo korišteni kao otvorena i primitivna zemna kupatila, bez ikakvih popratnih objekata, dostupnih stručnih podataka ili medicinskih savjeta. Novovremeni društveni sistemi i česta smjena vlasničkih struktura nad banjskim lječilištem učinili su da prirodni kapaciteti, kako samih ljekovitih izvora, blizine raskošne planine Borja, sa skoro neograničenim varijantama ljetnog i zimskog turizma nikada nisu u potpunosti iskorišteni. Nekoliko starijih i renoviranih hotela-klinika, od kojih je najnoviji "Kardijal" A-kategorije i naravno u novije doba bezbroj privatnih manjih i večih pansiona-prenoćišta čine solidnu osnovu za dalji i kompletniji, kako ekonomski, tako i kulturni razvoj ovog bosanskog banjskog (kardiovaskularnog) lječilišta i budućeg turističkog centra.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Banja Vrućica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 2 245 (100,0%) | 2 637 (100,0%) | 2 753 (100,0%) | 2 335 (100,0%) | |||
| Srbi | 2 039 (90,82%) | 1 381 (52,37%) | 1 429 (51,91%) | 1 288 (55,16%) | |||
| Hrvati | 155 (6,904%) | 828 (31,40%) | 1 001 (36,36%) | 997 (42,70%) | |||
| Nisu se izjasnili | 16 (0,713%) | – | – | – | |||
| Ostali | 11 (0,490%) | 57 (2,162%) | 11 (0,400%) | 8 (0,343%) | |||
| Bošnjaci | 9 (0,401%) | 37 (1,403%)1 | 25 (0,908%)1 | 32 (1,370%)1 | |||
| Bosanci | 9 (0,401%) | – | – | – | |||
| Crnogorci | 3 (0,134%) | – | 4 (0,145%) | 6 (0,257%) | |||
| Jugoslaveni | 1 (0,045%) | 334 (12,67%) | 281 (10,21%) | 1 (0,043%) | |||
| Makedonci | 1 (0,045%) | – | 2 (0,073%) | 2 (0,086%) | |||
| Nepoznato | 1 (0,045%) | – | – | – | |||
| Slovenci | – | – | – | 1 (0,043%) | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 30. 11. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 102)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 30. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 11. 2015.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]