Čečava

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Čečava
(naselje)
Čečava.jpg
Čečava nalazi se u Bosna i Hercegovina
Čečava
Čečava
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°41′12″N 17°46′14″E / 44.6867°N 17.7706°E / 44.6867; 17.7706Koordinate: 44°41′12″N 17°46′14″E / 44.6867°N 17.7706°E / 44.6867; 17.7706
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaTeslić
Nadmorska visinaoko 295 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto1.653
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 53
Matični broj224316[1]
Matični broj općine20575

Čečava je naseljeno mjesto u općini Teslić, Bosna i Hercegovina. Prema popisu stanovništva 1991. u mjestu je živjelo 2.616 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Čečava se nalazi na padinama Borja, na uzvisini nadmorske visine od oko 295 m. Iako relativno nisko, to je razvođe više rijeka, potoka i potoičića koji alternativno teku u slivove Vrbasa ili Bosne.

U vrbaskom slivu su istočna Rastušica, južni Planski potok, Bijela rijeka i zapadne Dacina rijeka i Kruševica. Kruševica nakon izvora pravi poluluk oko čečavske uzvisine, tj. teče jedan dio zapadno, a zatim prema jugozapadu, kroz Maslovare u Vrbanju (ušće je u Obodniku).

Prema sjeveru, u sliv Bosne, teku Borovica Vrletnica, Velika Borovica i Veliki potok.

Lokalnim putem Čečava je, između mjesta Pribinić i borjanskog prijevoja Klupe povezana sa regionalnom cestom R-473, koja ima izlaz na magistralu Kotor-VarošTeslić i dalje, prema M-17 (budućem koridoru V-C).[2][3][4]

Historija[uredi | uredi izvor]

Na početku Drugog svjetskog rata u Čečavu su se vratili ostaci vojske Kraljevine Jugoslavije, koja je od aprila 1941. bila u rasulu. Domicilni vojnici su u mjestu formirali četnički Odred "Vojo Tankosić" koji se borio "za Kralja i Otadžbinu". U početku su sarađivali sa partizanima, ali kada su se odmetnuli (1943.) postali su ozloglašeni "bradati četnici iz Čečave". Nakon toga, mjesto je je više puta bilo u zoni operacija 14. Srednjobosanske narodnooslobodilačke udarne brigade.

Između ostalog, Čečavski četnički odred je sudjelovao i u borbama na Kozari, protiv partizana Mladena Stojanovića.[5]

U Čečavi je već 19. i 20. novembra 1943. održano Divizijsko savjetovanje sekretara aktiva i bataljonskih biroa (11. SNOD). Prema sačuvanim zabilješkama Advana Hozića, prisutni su, pored ostalih, bili Braco Erceg, Braco Nemet, Pero Kulundžija i Mile Trnjaković, te SKOJ-evska rukovodstva 5. i 12. krajiške brigade.[6]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Čečava
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba1 653 (100,0%)2 616 (100,0%)3 058 (100,0%)2 865 (100,0%)
Srbi1 632 (98,73%)2 503 (95,68%)2 919 (95,45%)2 794 (97,52%)
Hrvati9 (0,544%)36 (1,376%)41 (1,341%)33 (1,152%)
Nisu se izjasnili6 (0,363%)
Nepoznato4 (0,242%)
Crnogorci1 (0,060%)7 (0,229%)2 (0,070%)
Ostali1 (0,060%)22 (0,841%)12 (0,392%)17 (0,593%)
Jugoslaveni54 (2,064%)78 (2,551%)15 (0,524%)
Bošnjaci1 (0,038%)11 (0,033%)12 (0,070%)1
Slovenci2 (0,070%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 30. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
  5. ^ http://www.telegraf.rs/vesti/244594-jedini-cetnik-koga-je-pomilovao-tito-partizani-su-zlikovci-ne-mi Archived 2015-07-21 na Wayback Machine.
  6. ^ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  7. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 102)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 30. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]