Ingmar Bergman

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ingmar Bergman
Ingmar Bergman
Rodno ime Ernst Ingmar Bergman
Rođenje 14. juli 1918.
Uppsala, Švedska
Smrt 30. juli 2007.
Fårö, Švedska
Godine rada 1944. – 2005.
Važniji filmovi Fanny i Alexander
Sedmi pečat
Jesenja sonata
Licem u lice
Krici i šaputanja
Divlje jagode
Oskari
Najbolji strani film
1960. Djevičanski izvor
1961. Kroz tamno ogledalo
1982. Fanny i Alexander
Nagrada Irving G. Thalberg (1971.)
Zlatni globusi
Najbolji strani film
1960. Divlje jagode
1961. Djevičanski izvor
1975. Scene iz braka
1977. Licem u lice
1979. Jesenja sonata
1982. Fanny i Alexander
BAFTA nagrade
Najbolji strani film
1976. Čarobna frula
César nagrade
Najbolji strani film
1984. Fanny i Alexander

Ernst Ingmar Bergman (14. juli 1918. - 30. juli 2007.) je bio švedski režiser, pisac i producent koji je radio na filmu, televiziji i teatru. On je priznat kao jedan od najuspješnijih i najuticajnijih autora svih vremena. najpoznatiji je po filmovima kao što su "Sedmi pečat" (1957.), "Divlje jagode" (1957.), "Persona" (1966.), "Krici i šaputanja" (1972.) i "Fanny i Alexander" (1982.).

Režirao je više od šezdeset filmova i dokumentaraca, od kojih je većinu i napisao. Režirao je više od 170 predstava. Sklopio je partnerstvo 1953. godine sa snimateljem Svenom Nykvistom. Mnogi poznati glumci su igrali u njegovim filmovima kao što su Harriet i Bibi Andersson, Liv Ullmann, Gunnar Bjornstrand, Erland Josephson, Ingrid Thulin i Max von Sydow. Većina njegovih filmova su snimljena u njegovoj zemlji, a brojni filmovi kao što je film "Kroz tamno ogledalo" (1961.) su snimani na ostrvu Faro. Teme njegovih filmova su smrt, bolest, vjera, izdaja, sumornost i ludilo.

Rani život[uredi | uredi izvor]

Ingmar Bergman je rođen u Uppsali, Švedska, kao sin Erika Bergmana, luteranskog sveštenika a kasnije kapelana Kraljevine Švedske, i njegove žene Karin (djevojački Akerblom), medicinske sestre. Odrastao je sa starijim bratom Dagom i sestrom Margaretom okružen religijskim slikama i raspravama. Njegov otac je bio konzervativac sa strogim roditeljskim konceptima. Ingmar je bio zaključan u mračne ormare zbog prekršaja kao što je mokrenje u krevetu. "Dok je otac propovijedao na govornici, vjernici su se molili, pjevali ili slušali", napisao je Ingmar u svojoj biografiji Laterna Magica.

Filmografija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]



System-users.svg Nedovršeni članak Ingmar Bergman koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.