Sean Connery

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Sean Connery
Sean Connery
Rođenje 25. august 1930.
Flag of Scotland.svg Edinburgh, Škotska, UK
Godine rada 1954. - 2012.
Službena stranica http://www.seanconnery.com/

Sir Thomas Sean Connery (rođen 25. august 1930.) je škotski filmski glumac i producent, dobitnik Oscara, dvije BAFTA nagrade i tri Zlatna globusa, uključujući i nagradu Cecil B. DeMille.

Connery je najpoznatiji po ulogama kultnog agenta James Bonda kojeg je glumio u sedam navrata i to u filmovima koji su snimani u periodu između 1962. i 1983. godine.[1] Anketiran je kao "najveći živući Škot"[2] i "najveće živo nacionalno blago Škotske".[3]

1964
1988

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rani period[uredi | uredi izvor]

Thomas Sean Connery, nazvan Thomas po svom djedu, je rođen u edinburškoj četvrti Fountainbridgeu, u Škotskoj. Njegova majka, Eufemije McBain, je bila čistačica a otac, Joseph Connery, je bio fabrički radnik i vozač kamiona.[4][5] Njegov djed je emigrirao iz Irske u Škotsku sredinom 19. vijeka.[6] Ima mlađeg brata, Neila, rođenog 1938. godine. Njegov prvi posao je bio raznošenje mlijeka nakon čega se pridružio Kraljevskoj mornarici. Tokom službe u mornarici stekao je dvije tetovaže o kojima na njegovoj službenoj web stranici stoji: "za razliku od mnogih tetovaža, njegove tetovaže nisu bile neozbiljne i odražavaju njegove cjeloživotne obaveze. Njegova porodica i Škotska ... Jedna tetovaža je bila u čast njegovih roditelja Mama i tata (Mum and Dad), a druga je bila samorazumljiva, Škotska zauvijek (Scotland Forever)."[7]

Kasnije je otpušten iz mornarice iz medicinskih razloga, zbog peptičnog ulkusa na dvanaestopalačnom crievu, zdravstvenog problema kojim su bili pogođeni mnogi muškarci iz prethodnih generacije njegove porodice.[6]

Nakon službe u mornarici, Connery je obavljao mnoge poslove, između ostalog bio je vozač kamiona, spasilac na bazenima Portobello, model umjetnik edinburškog College of Art a poslije na prijedlog bivšeg Mr. Scotland, Archiea Brennana[8][6] laštio je mrtvačke kovčege. Modeliranjem je zarađivao 15 šilinga za sat vremena.[6]

U dobi od 18 godina Connery se počeo baviti i bodybildingom, a od 1951. godine je naporno vježbao sa Ellingtonom, bivšim instruktorom teretane u britanskoj vojsci.[6]

Bio je i strastven nogometaš, nakon što je igrao za Bonnyrigg Rose u svojim mlađim danima. Dok je bio na turneji sa South Pacificom, Connery je igrao nogometnu utakmicu protiv lokalnog tima koju je skautirao legendarni Matt Busby, tadašnji menadžer engleskog nogometnog kluba Manchester Uniteda. Prema izvještajima, Busby je bio impresioniran njegovom fizičkim junaštvom i ponudio je Conneryju odmah nakon utakmice ugovor vrijedan 25 £ sedmično. Connery priznaje da je bio u iskušenju da prihvati ugovor, ali se podsjeća, "shvatio sam da vrhunski nogometaš možeš biti do 30 godina starosti, a ja sam već imao 23 godine. Odlučio sam da postanem glumac i ispostavilo se da je to bio jedan od mojih najpametnijih poteza."[9][10]

Filmska karijera[uredi | uredi izvor]

Svoj glumački debi ostvaruje u pozorištu 1951. godine. Na zabavi organizovanoj tokom produkcije South Pacifica 1954. godine Connery prvi put upoznaje glumca Michaela Caine s kim će kasnije postati prisan prijatelj.[6] Prvu ulogu na filmu ostvaruje u mjuziklu Herberta Wilcoxa Lilacs in the Spring gdje zajedno sa Anna Neagle ostvaruje nezapaženu rolu.[6] [11] Narednih nekoliko godina Connery glumi u nekoliko filmova a najveću ulogu ostvaruje u melodrami Another Time, Another Place iz 1958. godine u ulozi britanskog novinara Marka Trevora. Slijedeće godine dobiva glavnu ulogu u filmu Darby O'Gill and the Little People, produkcije Walt Disney.

James Bond[uredi | uredi izvor]

Svoj proboj u svijet filma Connery je ostvario ulogama tajnog agenta Jamesa Bonda. Odigrao je glavnu ulogu u prvih pet filmova iz Bond serijala: Dr. No (1962.), Iz Rusije s ljubavlju (1963.), Goldfinger (1964.), Operacija Grom (1965.) i Samo dvaput se živi (1967.). Poslije stanke ponovo se vraća ulozi Jamesa Bonda u filmovima: Dijamanti su vječni (1971.) i Nikad ne reci nikad (1983.). Svih sedam filmova su bili komercijalno uspješni. James Bond, kojeg je odglumio Sean Connery, je od strane američkog filmskog instituta odabran kao treći najveći heroj u historiji kinematografije.[12]

Kreator lika Jamesa Bonda, Ian Fleming, je prvobitno posumnjao u Conneryja za vrijeme kastinga za ulogu, rekavši: "On ne izgleda onako kako sam zamislio James Bonda". Međutim, Flemingova djevojka mu je rekla da Connery imo potrebnu seksualnu karizmu te nakon uspješne premijere filma Dr. No Fleming se predomislio po pitanju Conneryja, bio je toliko impresioniran njime da je u kasnijim romanima James Bonda okarakterisao kao polu Škota polu Švicarca.

Privatni život[uredi | uredi izvor]

Connery je bio u braku s glumicom Diane Cilento u periodu od 1962. do 1973. godine. Iz tog braka ima sina Jasona koji je također glumac. Od 1975. godine u braku je sa marokansko-francuskom slikarkom Micheline Roquebrune (rođena 1929. godine).[13]

Jula 2000. godine dodijeljena mu je titula viteza.[14] Za istu titulu je bio nominovan 1997. i 1998. godine, ali je na ove nominacije uložio veto Donald Dewar zbog političkog stava Connery o nezavisnoj Škotskoj.[14][15]

Sean Connery posjeduje vilu u Kranidi, Grčka a prvi susjed mu je Willem-Alexander, kralj Holandije, s kojim dijeli heliodrom.[16]

Connery je pobornik nogometnog kluba Rangers FC uprkos tome što je u djetinstvu bio navijač njegovog žestokog rivala Celtica.[17]

Škotska nacionalna partija[uredi | uredi izvor]

Connery je član Škotske nacionalne stranke (SNP),[18] stranke lijevog centra koja se kroz političku kampanju bori za nezavisnost Škotske, a koju je Connery podržavao kako finansijski tako i kroz nastupe stranke.[19] Njegovo finansiranje ove stranke prestaje 2001. kada je parlament Ujedinjenog Kraljevstva usvojio zakon koji zabranjuje prekomorsko finansiranje političkih aktivnosti u ovoj državi. 2008. godine Connery izjavljuje Scottish Sunday Express-u da se nada da će za njegovog života Škotska postati nezavisna država. Osim toga, Connery se zakleo da se nikada neće vratiti da živi u Škotskoj ako Škotska ne postane nezavisna država.[20]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]