Jean Monnet

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jean Monnet

Jean Monnet Omer Marie Gabriel (9. novembar 1888 – 16. mart 1979) bio je francuski političar i poslovni čovjek,[1] koji se smatra jednim od osnivača Evropske unije.

Rođen je u porodici koja je proizvodila konjak u francuskoj pokrajini Cognac. Napustio je školovanje i preselio se u London kada je imao 16 godina i putovao po svijetu zbog porodičnog posla s konjakom. Za vrijeme Prvog svjetskog rata oslobođen je od odlaska na ratište, zbog zdravstvenih problema. Pomagao je u ratnoj logistici.

Imao je istaknuto mjesto u Ligi naroda osnovanoj 1919. godine kao francuski predstavnik, kada je imao 31 godinu. Četiri godine kasnije, prestao se baviti politikom i posvetio se poslovnom životu. Jedno vrijeme živio je na otoku Sveti Petar i Mikelon, gdje se bavio trgovinom alkoholnim pićima. Bavio se i međunarodnim finansijama. Učestvovao je u stabiliziranju poljske valute zlota 1927. i rumunske valute leja 1928. Osnovao je banku u San Franciscu, pod nazivom "Bancamerica-Blair". Nekoliko godina živio je u Kini, na poziv Čang Kai-šeka i radio na reorganizaciji željeznice.

Tokom Drugog svjetskog rata, ponovno se bavio politikom. Uspio je uvjeriti Charlesa de Gaullea i Winstona Churchilla, da se Francuska i Engleska zajednički udruže protiv nacista. Otputovao je u SAD 1940, gdje je postao savjetnik predsjednika Franklina Roosevelta. Uspješno je lobirao za uključenje SAD-a u ratu protiv nacista i fašista. Nakon rata, britanski ekonomista John Maynard Keynes izjavio je, da je Monnet svojim djelovanjem skratio trajanje Drugog svjetskog rata najmanje za godinu dana.

Monnet je 1943, postao član francuske vlade u izbjeglištvu u Alžiru. Nakon rata, Francuska je očajnički trebala ugalj za obnovu industrije. Prije su ga uvozili iz Njemačke. Monnet je predstavio i proveo plan koji je dobio ime po njemu, kojim je ponovno osigurana opskrba Francuske ugljem iz Njemačke, pogotovo iz pokrajine Saarland. Tadašnji francuski predsjednik De Gaulle imenovao ga je povjerenikom za razvoj i na toj funkciji je mnogo učinio za oporavak privrede Francuske. Shvatio je da je sukob interesa između Francuske i Njemačke oko prirodnih resursa poput uglja, opasnost za nova neprijateljstva i ratove. Počeo je razmišljati o mogućnostima osnivanja Evropske unije.

Prvi korak se dogodio 9. maja 1950. godine, kada je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, ugovorom koji je osmislio Monnet, koji je postao i prvi predsjednik te nove organizacije više evropskih država. Godine 1955, Monnet je osnovao Akcijski odbor za Sjedinjene Države Evrope kako bi se oživjela evropska izgradnja nakon neuspjeha Evropske odbrambene zajednice (EDC). Uskoro je nastala Evropska ekonomska zajednica (EEZ) 1958, koja je osnovana Ugovorom iz Rima iz 1957, kasnije je iz nje proizašla Evropska zajednica 1967. s odgovarajućim tijelima Evropske komisije i Evropskog Vijeća ministara itd. Tim procesom ostvarilo se Monnetovo vjerovanje u postepenu izgradnju evropskog jedinstva.

Dobio je 6. decembra 1963, Predsjedničku medalju slobode od američkog predsjednika Lyndona Johnsona. Nakon penzionisanja, Monnet je napisao svoje memoare. Umro je 1979. u dobi od 90. godina. Po nalogu tadašnjeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda, 1988. njegovi posmrtni ostaci prebačeni su u Panteon u Parizu.

Vjenčao se sa Italijankom Silvijom Giannini. Kako je to bio njen drugi brak i kako tada razvod nije bio dopušten u većini država Evrope, vjenčali su se u Moskvi, a nakon smrti Silvijinog prvog muža, ponovno su se vjenčali i u Francuskoj.

Po Monnetu je nazvana zgrada Evropske komisije u Luksemburgu. Po njemu su nazvane studije evropskih integracija na više univerziteta u Engleskoj i Irskoj.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Jean Monnet | French politician". Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 23. 5. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]