Josip Mlakić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Josip Mlakić
Rođenje (1964-01-24) 24. januar 1964. (starost: 55)
Bugojno, SFRJ
Zanimanje mašinski inžinjer, pisac

Josip Mlakić (Bugojno, 1964.), bosanskohercegovački pisac. Rođen je 1964. u Bugojnu. Živi i radi u Gornjem Vakufu-Uskoplju. Gimnaziju je završio u Gornjem Vakufu-Uskoplju, a u Sarajevu diplomirao na Mašinskom fakultetu. Bavi se književnošću i pisanjem scenarija.

2012. godine će se po romanu Čuvari mostova u režiji Branka Ištvančića, snimiti igrani film, te u režiji Kristijana Milića bi trebao se 2013. snimiti igrani film. Osim toga u režiji Branka Ištvančića bi se trebao snimiti kratki film po motivima priče Ponoćno sivo.[1]

Citati[uredi | uredi izvor]

Normalno da postoji i svakako da smatram i sebe dijelom te kulture. Slična bi pitanja, vjerujem, bila neukusna da čovjek ne zna da im je ishodište u vremenu kada su književnost i jezik, pogotovo jezik, bili primarno političko pitanje. Trodijelna podijeljenost ne, ali nekakva trodijelna posebnost, da je tako nazovem, takve kulture u svakom bi normalnom društvu trebala predstavljati ogromnu prednost. Međutim, mi smo nažalost jako daleko od toga, jer se kod nas kultura tretira otprilike kao nogomet, znači jednoznačno i isključivo.[2]

...Pisac može biti svačiji. Ivo Andrić je svjetski pisac, a i da nije – znam da je moj pisac. Pisca se ne može određivati samo po jeziku, mjestu gdje stanuje, zemlji u kojoj živi. Mislim da biti bosanskohercegovački i biti hrvatski pisac ne isključuje jedno drugo. Mislim da su to zastarjeli koncepti, anakronizmi iz prošlosti, nešto kao ove recentne unutarhrvatske priče o “crvenoj nemani”. Mogu biti bosanskohercegovački pisac, jer ovdje živim. Ako gledate kategoriju jezika, onda sam hrvatski pisac. Pitanje je hoćemo li pisca određivati po jeziku kojim piše ili po mjestu u kojem živi… Po meni, puno je bolje odrediti ga po više stvari, spomenute su samo dvije od stotinu mogućih odrednica. Treba književnost prestati tretirati kao nogomet, u književnosti možete igrati za više reprezentacija...[1]

Djela[uredi | uredi izvor]

Zbirke priča[uredi | uredi izvor]

  • Puževa kućica, H. Uzdanica, Uskoplje, (1997);
  • Odraz u vodi, Školska naklada, Mostar, (2002);
  • Obiteljska slika, Mlirarec&Plavić, Zagreb, (2002);
  • Oči androida, Herceg tisak, Split-Š.Brijeg, (2004);
  • Mrtve ribe plivaju na leđima (2011);

Romani[uredi | uredi izvor]

Film[uredi | uredi izvor]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Prevodi[uredi | uredi izvor]

  • Wenn sich die Nebel lichten[5]
  • Živi i mrtvi, slovenačko izdanje, VBZ, Ljubljana,

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]