Klana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Klana
Općina
Općina Klana
Klana i Kvarnerski zaliv
Klana i Kvarnerski zaliv
Zastava Klana
Zastava
Službeni grb Klana
Grb
Klana nalazi se u Hrvatska
Klana
Klana
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°26′47″N 14°22′37″E / 45.44639°N 14.37694°E / 45.44639; 14.37694Koordinate: 45°26′47″N 14°22′37″E / 45.44639°N 14.37694°E / 45.44639; 14.37694
Država Hrvatska
ŽupanijaFlag of Primorje-Gorski Kotar County.png Primorsko-goranska
Vlada
 • GradonačelnikMatija Laginja (HDZ)
Površina
 • Općina94,00 km2
Najveća nadmorska visina562 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina1.975
 • Općina (gustoća)21,01 /km2
 • Naselje1.203
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj51217 Klana
Pozivni broj(+385) 51
Veb-sajtOpćina Klana

Klana je naseljeno mjesto i općina na istočnom Krasu u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Historija[uredi | uredi izvor]

Ime Klana prvi put se spominje 1235. g. u zapisu o posjetu pulskog biskupa (u rimskoj biblioteci). Zbog svog geografskog položaja na raskršću putova sa sjevera prema jugu i s istoka prema zapadu, kao i zbog svojih šuma koje obiluju divljači i izvorima pitke vode, ovo područje bilo je pogodno za život od željeznog doba na što ukazuju nalazi japodsko-keltske gradine iz 6. ili 5. st. pr.n.e..

Prema Koblerovim izračunima[1] rimski put koji je iz Trsta (Tergeste) preko Krasa vodila do Rijeke (Tarsatica) prolazio je kroz Klanu.

Prvi val Slavena prodire na Kras i sjeveroistočnu Istru oko 700. g.. st. i vrlo rano prihvaćaju kršćanstvo.

Prema podacima iz vatikanskog arhiva bogoslužje vrši na staroslavenskom jeziku u crkvici sv. Trojstva u XIII. v., a pisalo se glagoljicom o čemu svjedoći glagoljski natpis iz 1439. g. uzidan iznad vrata sakristije parohijalne crkve sv. Jerolima. O čitanju mise na staroslavenskom u XVII st. piše i Jochann Weichard Valvasor.

U srednjem vijeku Klana je bila važno trgovište i ograđena mitnica, a ovuda se odvijala i poštanska služba između tadašnjeKranjske i Rijeke. U to doba je Klani kao i cijeloj Europi prijetila stalna opasnost od Turaka koji su više puta poharali ovaj kraj.

No 2. veljače 1559. g. Turci pod vodstvom Malkoč–bega ovdje doživljavaju težak poraz. Tijekom dugih stoljeća, Klanu, kao i čitav Ćićarijski kras su od 1139. darovnicom pulske biskupije posjedovali germanski feudalaci: Devinski, Walsee[2], a od 15. v. pa sve do 1918. g. – uz kratku vladavinu Napoleonove Francuske – ustaljena je vlast austrijskih Habsburgovaca koji Klanu darivaju ili daju u zakup raznim gospodarima.

Godine 1843. u Klani počinje s radom pučka škola, a prvi poznati učitelj bio je Janez Corsiga. Nakon ukidanja kmetstva 1848. g. Klanjci 1861. od baruna Andrije Negovetića otkupljuju njegov dio posjeda, pa tako i pravo na izbor Župana koje je zamrlo početkom XX. v.

Klanu 1870.g. pogađa katastrofalni zemljotres koji je uništio većinu kuća, ali na sreću ljudskih žrtava nije bilo. Iste godine osnovana je pošta, a 1882. uvedena je plinska rasvjeta.

Početkom XX. st. Klana se – unatoč gubitku važnosti iz prošlih stoljeća zbog puteva koji su izgrađeni južnije – i dalje razvija. Tako je 1908. g. pošta dobila telegraf, 1911. osniva se pilana, a 1913. Klana dobiva prvi vodovod. U to vrijeme osnovana je i čitaonica, knjižnica i tamburaško društvo.

Raspadom Austro-Ugarske 1918. g., prema Londonskom sporazumu iz 1915., Klanu, kao i čitavu provinciju Juliju, okupira Kraljevina Italija kao i sva okolna mjesta. Rapalskim ugovorom dvije godine kasnije povučena je granica između Klane i Studene, tako da je Studena pripojena je Kraljevini SHS, a Klana, Škalnica, Lisac i Breza ostali su u Italiji. Klana ubrzo postaje jedan od najvećih pograničnih garnizona kraljevine Italije, gdje biva stacionirano i do 10 000 vojnika. No unatoč toj velikoj koncentraciji trupa i pokušaju odnarođivanja koji je odmah počeo raznim represijama i uvođenjem talijanskog jezika u školu i druge ustanove,

Sredinom 30-ih godina mnogi su Klanjci mobilizirani i poslani u rat u Abisiniju (Etiopiju). Kapitulacijom Italije ZAVNOH-a 1943. g.,donosi odluku o aneksiji Klane, zajedno sa većim dijelom Istre, Hrvatskoj. U Klanu dolaze Nijemci i 1944. još bolje utvrđuju Rapalsku granicu, tako da JNA u aprilu i maju 1945. ovdje vodi žestoke borbe. Klana je napokon oslobođena 5.maja 1945.

Nakon II. svj. rata, Klana je od 1945. do 1953. samostalna općina, a potom Mjesna zajednica u okviru bivše Općine Rijeka. U Klani postoje pilana i šumarija, izgrađena je nova škola, vatrogasni dom, zadružni dom, obnovljene su crkve i unatoč depopulacije klanjsko se područje urbanizira. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj 1993. nalazila se u sastavu stare općine Rijeka.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, općina Klana je imala 1.975 stanovnika, od čega u samoj Klani 1.203.

Općina Klana[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
1.659 1.398 1.693 1.852 1.867 2.099 2.371 2.724 2.397 2.529 2.443 2.322 2.096 1.998 1.931 1.975

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Klana imala je 1.931 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:

: Nastala iz stare općine Rijeka. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Viškovo.

Klana (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
888 764 868 970 922 1.057 1.235 1.489 1.420 1.486 1.496 1.395 1.242 1.180 1.176 1.203
Valvasorov crtež Klane u XII. v.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Klana je imalo 1.180 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
1,067 90,42%
Srbi
  
39 3,30%
Jugoslaveni
  
24 2,03%
Slovenci
  
22 1,86%
Italijani
  
1 0,08%
Makedonci
  
1 0,08%
Muslimani
  
1 0,08%
neopredijeljeni
  
5 0,42%
region. opr.
  
6 0,50%
nepoznato
  
14 1,18%
ukupno: 1.180

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kobler Giovanni, Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, Stab. Fiumano Rijeka 1896., Vol. I. p. 14-20.
  2. ^ Kobler G. Ibid. Vol. I. p. 43.
  3. ^ a b - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Klana koji govori o općini u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.