Matulji

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Matulji
Općina
Općina Matulji
Żeljeznička stanica Matulji
Żeljeznička stanica Matulji
Zastava Matulji
Zastava
Službeni grb Matulji
Grb
Matulji nalazi se u Hrvatska
Matulji
Matulji
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°21′51″N 14°19′33″E / 45.36417°N 14.32583°E / 45.36417; 14.32583Koordinate: 45°21′51″N 14°19′33″E / 45.36417°N 14.32583°E / 45.36417; 14.32583
Država Hrvatska
ŽupanijaFlag of Primorje-Gorski Kotar County.png Primorsko-goranska
Vlada
 • GradonačelnikMario Ćiković (SDP)
Površina
 • Općina176,67 km2
Najveća nadmorska visina195 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina11.246
 • Općina (gustoća)63,66 /km2
 • Naselje3.731
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj51211 Matulji
Pozivni broj(+385) 51
Veb-sajtOpćina Matulji
Żeljeznička stanica sa polaznom tramvajskom stanicom za Opatiju i Lovran (ukinuta 1936.

Matulji (ital. i njem. Matuglie) su istarsko-kraško naseljeno mjesto i općina u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Matulji su opština koja administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji, a geografski se nalaze na rubu Istre i Krasa.

Matulji se nalaze između Opatije i Kastva. Današnji Matulji nemaju izlaz na more kao što su nekad imali kao dio Općine Opatija. Dio Općine Matulji se nalazi u opatijskom zaleđu, dok se drugi dio nalazi na Ćićariji, na istočnom dijelu Ćićarijskog krasa. Na sjeverozapadnom području matuljske opštine nalaze se i dva granična prelaza Rupa i Pasjak (za Sloveniju), a na istoku graniči sa opštinom Lanišće (Istarska županija).

Naselja[uredi | uredi izvor]

Pod upravom Općine Matulji nalaze se 23 naselja. Veća naselja su Bregi (700 stanovnika), Jurdani (651), Jušići (861), Lipa (129), Male Mune (103), Matulji (3.731), Mihotići (1.050), Pasjak (146), Puži, Rukavac (854), Rupa (349), Šapjane (188), Vele Mune (122), Zvoneče (279) Žejane-Jelǎn (130)...

Historija[uredi | uredi izvor]

Razvoj Matulja počinje 1857. izgradnjom pruge Rijeka-Pivka (dalje za Ljubljanu, Trst i Istarske željenice) kada postaje glavna željenička stanica za mondenu Opatiju s kojom je tramvajem bila povezana. Pod Austrijskim carstvom je do 1918. kada, po Londonskom ugovoru iz 1915., potpada pod Kraljevinu Italiju, a da bi sjeverniji Kastav Rapalskim ugovorom 1920. došao pod Kraljevinu SHS. Nakon rata 1945. spada u Okupacionu zonu B Julijske pokrajine, a 1947. i de iure dolazi pod SR Hrvatsku

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazili su se u sastavu stare općine Opatija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kraško područje Žejana-Jelan. Velih i Malihe Mun, Šapjana pa sve do Materije (pod Slovenijom) nastavali su Istrorumuni (Ćići ili Ćiribirci) koji su govorili istrorumunjskim jezikom.

Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Matulji je imala 11.246 stanovnika, od čega u samim Matuljima 3.731.

Općina Matulji[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
7.995 8.334 8.913 9.571 10.056 10.120 9.785 9.715 8.914 8.677 8.683 9.124 9.611 10.124 10.544 11.246

Napomena: Nastala iz stare općine Opatija.

Matulji (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
273 292 653 730 887 1.202 845 1.005 1.580 1.625 1.887 2.344 3.379 3.495 3.570 3.731

Napomena: Od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naseljima Kućeli i Mihotići. Sadrži podatke za bivša naselja Frlanija i Puhari koja su u 1880. i 1910. iskazana kao naselja.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Matulji je imalo 3.495 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
2,744 78,51%
Srbi
  
123 3,51%
Slovenci
  
100 2,86%
Italijani
  
57 1,63%
Jugoslaveni
  
47 1,34%
Muslimani
  
31 0,88%
Albanci
  
30 0,85%
Crnogorci
  
15 0,42%
Česi
  
10 0,28%
Makedonci
  
5 0,14%
Rumuni
  
3 0,08%
Mađari
  
2 0,05%
Austrijanci
  
1 0,02%
Nijemci
  
1 0,02%
Rusi
  
1 0,02%
ostali
  
3 0,08%
neopredijeljeni
  
165 4,72%
region. opr.
  
66 1,88%
nepoznato
  
91 2,60%
ukupno: 3.495

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Matulji koji govori o općini u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.