Ostrya
| Ostrya (Rod crnog graba) | |
|---|---|
 Ostrya virginiana | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Fagales |
| Porodica | Betulaceae |
| Rod | Ostrya Scop., 1760 |
| Sinonimi | |
| ZugilusRaf. | |
Ostrya je rod crni grab, od osam do 10 malih listopadnih stablašica koje pripadaju porodici breza Betulaceae’’. U uobičajena imena spadaju "hmeljski rog" i tzv. hmeljasti grab", a također se može nazvati gvozdeno drvo, imenom koje se dijeli sa brojnim drugim biljkama.
Rod je porijeklom iz južne Evrope, Jugozapadne i Istočne Azije, i Sjeverne i Srednje Amerike.[1] Imaju konusnu ili nepravilnu krunu i ljuskavu, hrapavu koru, te naizmjenične i dvoglave brezaste listove, duge 3–10 cm. Cvijet|Cvjetovi]] se pojavljuju u proljeće, u malim resama, dugim 5–10 cm i kratkim ženskim resicama (amentima), dugim 2–5 cm. Plodovi izrastaju u grupama dugim po 3–8 cm, sa 6–20 sjemenki; svaka je mali orah), dug 2–4 mm, potpuno zatvoren u mjehuroliki omotač od brakteja.[2]
Drvo je vrlo tvrdo, teško i žilavo. Naziv roda Ostrya potiče od grčke riječi ὀστρύα, koja se može odnositi na ὄστρακον, στρακον = ljuska (životinje). Smatra se korovskim drvetom nekih šuma, iako je ovo tvrdo i stabilno drvo, te je od davnina korišteno za modne potplate.
Na Balkanu je najčešća vrsta Ostrya carpinifolia (grabolisna ostrija), u području krških šuma. Upotrebljava se u gradnji mašina (čunkovi tekstilnih postrojenja), klavira, drvenih zupčanika, klupa za hoblanje, tokarenje i rezbarenje, kao i u kolarstvu. Vrste roda Ostrya koriste se kao prehrambene biljke za larve nekih vrsta Lepidoptera, uključujući zimskog moljca, orahovu sfingu i Coleophora ostryae.
Vrste
[uredi | uredi izvor]Rod Ostrya obuvata slijedeće vrste:[1][3]
- Ostrya carpinifolia Scop. – Mediteranska regija južne Evrope, Bliski istok, Turska, Liban, Kavkaz
- Ostrya chisosensis Correll – Endem Nacionalnog park Big Bend National Park, Texas
- Ostrya japonica Sarg. – Japan, Koreja, sjeverna Kina
- Ostrya knowltonii Coville – Utah, Arizona, Novi Meksiko, Texas
- Ostrya multinervis Rehd. – Centralns Kina
- Ostrya rehderiana Chun – Provincija Zhejiang, Kina
- Ostrya trichocarpa D.Fang & Y.S.Wang – Provincijs Guangxi, Kina
- Ostrya virginiana (Mill.) K. Koch – Istočni dio SAD, ostočna Kanada, Mexico, Gvatemala, El Salvador, Honduras
- Ostrya yunnanensis W.K.Hu – Provincija Yunnan, Kina
- †Ostrya oregoniana (fosil)
- †Ostrya scholzii (fosil)
Fosilni nalazi
[uredi | uredi izvor]†Ostrya scholzii: fosilno sjeme faze Chattian, iz oligocena, poznato je iz formacije Oberleichtersbach uplabinama Rhön, u središnjoj Njemačkoj.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Kew World Checklist of Selected Plant Families". Arhivirano s originala, 12. 3. 2020. Pristupljeno 11. 12. 2019.
- ^ Flora of North America, vol 3, hop-hornbeam, Ostrya Scopoli, Fl. Carniol. 414. 1760.
- ^ Biota of North America Program, 2013 county distribution maps
- ^ The floral change in the tertiary of the Rhön mountains (Germany) by Dieter Hans Mai - Acta Paleobotanica 47(1): 135-143, 2007.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Rushforth, K. (1985). Ostrya. The Plantsman 7: 208-212.
- Flora of China: Ostrya
- Flora Europaea: Ostrya