Razlika između verzija stranice "Glagoljica"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Abeceda}} |
{{Abeceda}} |
||
'''Glagoljica''' je staroslavensko pismo nastalo sredinom [[9. vijek]]a. Autorima ovog pisma smatraju se braća [[Ćiril i |
'''Glagoljica''' je staroslavensko pismo nastalo sredinom [[9. vijek]]a. Autorima ovog pisma smatraju se braća [[Ćiril i Metodije]], bizantski redovnici iz [[Solun]]a. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih [[Slaveni|Slavena]] iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom [[16. vijek]]a sve je više potiskuje [[latinica]], međutim u nekim [[Hrvatska|hrvatskim krajevima]] je pod zaštitom [[Vatikan]]a preživjela sve do [[19. vijek|19. stoljeća]]. |
||
== Porijeklo naziva == |
== Porijeklo naziva == |
||
Red 127: | Red 127: | ||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* [[Baščanska ploča]] |
* [[Baščanska ploča]] |
||
* [[Ćiril i |
* [[Ćiril i Metodije]] |
||
* [[Ćirilica]] |
* [[Ćirilica]] |
||
* [[Bosančica]] |
* [[Bosančica]] |
||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
* [http://www.hr/darko/glagoljica/glkro.html |
* [http://www.hr/darko/glagoljica/glkro.html Kronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika] |
||
* [http://jagor.srce.hr/staroslavenski-institut/hr/home.html Staroslavenski institut] |
* [http://jagor.srce.hr/staroslavenski-institut/hr/home.html Staroslavenski institut] |
||
* Fucic, Branko: ''Glagoljski natpisi''. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p. |
* Fucic, Branko: ''Glagoljski natpisi''. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p. |
Verzija na dan 18 oktobar 2010 u 11:06
Historija alfabeta |
---|
srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.
|
meroitičko 3. vijek p. n. e. |
Geneologija |
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. vijeka sve je više potiskuje latinica, međutim u nekim hrvatskim krajevima je pod zaštitom Vatikana preživjela sve do 19. stoljeća.
Porijeklo naziva
Ime Glagoljica potiče od staroslavenske riječi glagolati što znači govoriti.
I u drugim slavenskim jezicima glagoljica ima slične nazive: na češkom hlaholice, na slovačkom hlaholika, na poljskom głagolica, na ruskom i bugarskom глаго́лица (ili glagoljica), na ukrajinskom глаголиця, na bjeloruskom глаголіца, na slovenskom glagolica itd.
Oblici glagoljice
Glagoljica ima oko 40 slova; ovisno o vrsti. Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglati (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.
Najpoznatiji pronalasci
Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na otoku Krku, a nastala je početkom 12. soljeća.
Prva knjiga tiskana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je tiskana u Kosinju u Lici.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
- Kronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika
- Staroslavenski institut
- Fucic, Branko: Glagoljski natpisi. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p.
- Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. (In: Slavic Papers No. 1.) Ohio, 1975. 93 p.
- Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956. 130 p.
- V. Jagic Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Wien, 1890.
- Japundžić,M.: The Croatian Glagolitic Writing, in Tko su i odakle Hrvati, Zagreb 1994.p.73-75.
H. Miklas (Hrsg.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Wien, 2000.
- Steller, Lea-Katharina: A glagolita írás In: B.Virághalmy, Lea: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 963-450-922-3
- Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI, 74 p.
- Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.