Razlika između verzija stranice "Camillo Golgi"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 21: Red 21:
'''Camillo Golgi''' ([[7. juli]] [[1843]] [[Brescia]], [[Italija]] - [[21. januar]] [[1926]] [[Pavia]], Italija) je bio italijanski [[ljekar]] i fiziolog. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] [[1906]]. godine, zajedno sa [[Santiago Ramón y Cajal]].
'''Camillo Golgi''' ([[7. juli]] [[1843]] [[Brescia]], [[Italija]] - [[21. januar]] [[1926]] [[Pavia]], Italija) je bio italijanski [[ljekar]] i fiziolog. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelove nagrade za medicinu]] [[1906]]. godine, zajedno sa [[Santiago Ramón y Cajal]].


Njegovo najveće otkriće bila je revolucionarna metoda bojenja pojedinih [[Živac|nerva]] i struktura unutar [[ćelija|ćelije]]. Ova reakcija poznata kao ''crna reakcija'' je zapravo histološko bojenje uz pomoć [[Srebro-nitrat|srebrenog nitrata]]. Tokom svog cijelog života pokušavao je ovu metode usavršiti. Pomoću nje, otkrio je, između ostalog, po njemu nazvani [[Golgijev aparat|Golđijev aparat]], te [[Golđijeve ćelije]] u [[mozak|mozgu]].
Njegovo najveće otkriće bila je revolucionarna metoda bojenja pojedinih [[Živac|nerva]] i struktura unutar [[ćelija|ćelije]]. Ova reakcija poznata kao ''crna reakcija'' je zapravo histološko bojenje uz pomoć [[Srebro-nitrat|srebro-nitrata]]. Tokom svog cijelog života pokušavao je ovu metode usavršiti. Pomoću nje, otkrio je, između ostalog, po njemu nazvani [[Golgijev aparat|Golđijev aparat]], te [[Golđijeve ćelije]] u [[mozak|mozgu]].


== Život ==
== Život ==

Verzija na dan 22 septembar 2016 u 15:10

Camillo

Camillo Golgi (7. juli 1843 Brescia, Italija - 21. januar 1926 Pavia, Italija) je bio italijanski ljekar i fiziolog. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1906. godine, zajedno sa Santiago Ramón y Cajal.

Njegovo najveće otkriće bila je revolucionarna metoda bojenja pojedinih nerva i struktura unutar ćelije. Ova reakcija poznata kao crna reakcija je zapravo histološko bojenje uz pomoć srebro-nitrata. Tokom svog cijelog života pokušavao je ovu metode usavršiti. Pomoću nje, otkrio je, između ostalog, po njemu nazvani Golđijev aparat, te Golđijeve ćelije u mozgu.

Život

Golgi je rođen kao sin liječnika. Studirao je medicinu te je diplomirao na univerzitetu u Paviji 1865. godine. Njegovi profesori su bili Paolo Mantegazza, Giulio Bizzozero i Eusebio Oehl. Nakon studiranja od 1872. posvetio se radu u bolnici St. Matteo, te tamo preuzima mjesto šefa odjela za hronične bolesti u gradiću Abbiategrasso. Ovdje počinje svoja istraživanja o nervnom sistemu u improviziranoj laboratoriji u kuhinji svoje kuće. Godine 1881. Golgi se vraća kao vanredni profesor za histologiju na Univerzitetu u Paviji, te nakon kraćeg zadržavanja u Sieni, prelazi na katedru za opću patologiju. Godine 1890. otkriva tri različita uzroka malarije i razvija metodu fotografisanja različitih faza u razvitku parazita. Tokom Prvog svjetskog rata, Golgi radi u vojnoj bolnici u Paviji. Tamo gradi Institut za neuropatološke i mehanopatološke studije kao i liječenje pacijenata sa oštećenjima perifernog nervnog sistema. Oženio se 1881. godine sa nećakom svog profesora Bizzozera, Donnom Lina. Nisu imali vlastite djece, pa su usvojili njenu nećaku Carolinu.

Priznanja

  • 1906: Nobelova nagrada za medicinu za zasluge na radu o strukturi nervnog sistema.