Lisičići
Lisičići | |
|---|---|
(naselje) | |
  Lisičići | |
| Koordinate: 43°41′50″N 17°53′03″E / 43.6972°N 17.8842°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton |  Hercegovačko-neretvanski |
| Općina | Konjic |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 192 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Matični broj | 127574[1] |
| Matični broj općine | 10529 |
Lisičići su naseljeno mjesto u općini Konjic, Bosna i Hercegovina.
Historija[uredi | uredi izvor]
Neolit[uredi | uredi izvor]
U Lisičićima je otkriveno arheološko nalazište koje pripada mlađem kamenom dobu. Po ovom prvom i najznačajnijem nalazištu cijela grupa je nazvama lisičićka grupa. Mada je imala dodira sa butmirskom kulturom, lisičićka grupa imala je i svoje posebnosti a to su prije svega geometrijski motivi na keramici (trouglovi, trake, rjeđe spirale) ali i astralni motivi (polumjesec, sunce, zvijezde) što je bio rezultat njegovanja astralnih kultova (solarno- lunarni kult). S tim u vezi, a po arheološkim nalazima, može se zaključiti da je lisičićka grupa (a kojoj pripada i Zelena pećina sa Bune), iz perioda mlađeg neolita, pripadala jednom mnogo širem kompleksu koji je obuhvatao južni Jadran i sliv Neretve (za što potvrdu daju nalazi s potpuno srodnim kulturnim stilom sa Hvara, Korčule, Lastova) ali, u širem smislu, i Sicilija pa i Malta.
Naselje u Lisičićima bilo je smješteno na blagoj terasi pored obale Neretve. Danas leži pod vodom Jablaničkog jezera. Bilo je dimenzija 150x100 metara. Njegov kulturni sloj debljine je oko 1 metar što govori o trajnijem prebivalištu. U donjem sloju su zemunice sa zajedničkim ognjištem na trgu, zajedničke lončarske peći i spremnici hrane, što sve govori da su stanovnici Lisičića imali razrađen komunalni sistem.
Interesantan je nalaz vilice odrasle ljudske individue. To je odraz kulta odraslih predaka, čija je vilica ostavljena da im bude od pomoći.[2]
Rimski period[uredi | uredi izvor]
Vrlo lijepo sačuvan reljef boga Mitre, pronađen je u naselju , što dokazuje da je i ovdje bilo njegovih poštovalaca. Odakle su ti ljudi dolazili? Poznata je činjenica da je grad Narona bio dosta naseljen orijentalcima, pristiglim razvijenim morskim putevima. Oni su u potrazi za svojim mjestom življenja dalje prodirali uzvodno uz Neretvu i tako naseljavali pitome krajeve u srednjem i gornjem toku ove rijeke, a sa sobom su donosili svoja vjerovanja, pa je tako i Mitra, hindusko-perzijski bog, dospio u naše krajeve.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Lisičići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 192 (100,0%) | 238 (100,0%) | 213 (100,0%) | 232 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 191 (99,48%) | 231 (97,06%)1 | 209 (98,12%)1 | 227 (97,84%)1 | |||
| Nepoznato | 1 (0,521%) | – | – | – | |||
| Hrvati | – | 5 (2,101%) | 3 (1,408%) | 5 (2,155%) | |||
| Jugoslaveni | – | 1 (0,420%) | – | – | |||
| Ostali | – | 1 (0,420%) | 1 (0,469%) | – | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
- ^ Mitra
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 4. 11. 2015.
