Seonica (Konjic)

Koordinate: 43°44′28″N 17°50′35″E / 43.741166°N 17.843015°E / 43.741166; 17.843015
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Seonica
naselje
Seonica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Seonica
Seonica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°44′28″N 17°50′35″E / 43.741166°N 17.843015°E / 43.741166; 17.843015
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Hercegovačko-neretvanski
OpćinaKonjic
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto95
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj127981[1]
Matični broj općine10529

Seonica je naseljeno mjesto u općini Konjic, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Seonica smješteno je na sjevernoj strani Jablaničkog jezera, u kanjonu rječice Seončice. Od Konjica udaljeno je 30 km prema jugozapadu, a od Ostrošca 12 km prema sjeveru. Sastoji se od mahala: Donje, Gornje i Poretka.

Historija[uredi | uredi izvor]

Naselje Seonica je u XV vijeku bilo rezidencija bogumilskih gostova. Ovdje je 1422. godine živio gost izvjesni Radin Butković, koji je na osnovu testamenta sačuvanog u istorijskom arhivu u Dubrovniku svojim nasljednicima ostavio veliki pokretni imetak u Seonici i okolini. Među nasljednicima se naročito ističe gost Radin Seničanin, koji je doživio gubljenje bosanske samostalnosti i dolazak Turske.

U Seonici se nalaze dvije džamije, od toga je jedna u Donjoj, a druga u Gornjoj mahali. Pri vrhu Donje mahale postojao je mekteb i ne zna se tačno kada je izgrađen, niti kada je napušten. Ovdje izgrađena je oko 1833. godine i tekija nakšibendijskog reda i koristila se sve do 1912. godine. To je zadužbina šejha Osman Nuri Begete. Tekija sastojala se od dvije prostorije od kojih je veća imala mihrab.

U ljeto 1936. godine srušena je stara džamija u Donjoj mahali u čijem zidu iznad vrata nađena je ploča sa natpisom: Ja fettah sene 1073', što znači, O veliki osvajaču 1073 H (1662/63) godine. Na njenim temeljima 1936 godine sagrađena je nova, džamija sa 15 metara visokom drvenom munarom. Godine 1961, porušena je i ta munaru i podignuta nova od kamena. Za razliku od Donjomahalske, pisanih podataka o vremenu gradnje Stare džamije u Seonici nema. Prema mišljenju Hivzije Hasandedića, džamija je podignuta oko 1880. godine i zadužbina izvjesne Bege (Begajete) Begeta. Džamija zatvorena je 1920. godine i danas je u ruševnom stanju. Istorijska građevina – Stara džamija u Gornjoj mahali, Seonica, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Seonica
2013.1991.1981.[3]1971.[4]
Osoba95 (100,0%)252 (100,0%)258 (100,0%)285 (100,0%)
Bošnjaci74 (77,89%)101 (40,08%)1126 (48,84%)1140 (49,12%)1
Hrvati20 (21,05%)145 (57,54%)128 (49,61%)136 (47,72%)
Bosanci1 (1,053%)
Jugoslaveni4 (1,587%)2 (0,775%)
Srbi1 (0,397%)2 (0,775%)9 (3,158%)
Ostali1 (0,397%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 5. 11. 2015.
  2. ^ "Stara džamija u Gornjoj mahali Seonica". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 3. 2016.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 11. 2015.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 11. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]