Prostata

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Prikaz prostate i susjednih organa

Prostata (grč. prostátēs) je muška spolna žlijezda predstavlja dio muškog reproduktivnog sistema.

Nalazi se između mjehura i rektuma, a okružuje uretru, cijev koja provodi mokraću iz mjehura kroz penis. Ona proizvodi materije koje ulaze u sastav ejakulata (sperme).

Veličina i građa[uredi | uredi izvor]

Normalno, prostata je veličine i oblika kestena. Pri rođenju, prostata je velika otprilike kao zrno graha. Raste lagano do puberteta, kada se naglo poveća, postižući svoju normalnu veličinu i oblik.

Prosječne dimenzije prostate su: 3.5 x 4.5 x 2.5 cm., a težina normalne prostate se kreće između 16 i 22 grama. Tu veličinu zadržava do sredine četrdesetih godina života, kada se ponovno počne povećavati zbog umnožavanja ćelija, koje se naziva adenom, benigna hiperplazija ili dobroćudno povećanje prostate.

Oblikom podsijeća na kesten. Sastoji se od glatkih mišićnih ćelija i žlijezdanog epitelnog tkiva, okruženog gustom fibroznom kapsulom. Žlijezdano tkivo proizvodi mliječnu tekućinu, sjemenu plazmu.


Funkcija[uredi | uredi izvor]

Produkti prostate ulaze u sastav ejakulata (sperme). U sjemenoj tečnosti se nalaze materije koje imaju razna biološka dejstva: prostaglandini, imunoglobulini, spermin, fruktoza, limunska kiselina, razni enzimi itd.

Prostaglandini su važni za procese kao što su erekcija, ejakulacija, pokretljivost spermatozoida. Sekret prostate sadrži i materije koje štite repoduktivne i mokraćne puteve od infekcije.


U njoj se nalaze mnoge aktivne tvari koje čija je svrha da štite spermije, održavajući ih pokretnima i omogućuje im preživljavanje.

Bolesti i poremećaji prostate[uredi | uredi izvor]

Statistike su pokazale da od svih unutrašnjih organa čoveka prostata najčeše oboljeva.

  • Benigna Prostatična Hiperplazija
  • Prostatitis
  • Prostatatodinija
  • Rak prostate


Benigna prostatična hiperplazija[uredi | uredi izvor]

Benigna prostatična hiperplazija ili dobroćudno uvećanje prostate ne nosi povećan rizik od raka prostate. Razlog je što se razvijaju na različitim mjestima u prostati, dobroćudno povećanje u unutrašnjosti, a rak na vanjskom dijelu žlijezde. Od 30. godine života kod mnogih muškaraca dolazi do povećanja veličine prostate, pa razlikujemo prema težini sljedeća uvećanja:

  • malo (do 30 g)
  • srednje (30-50 g)
  • veliko (50-150 g)
  • vrlo veliko (preko 150 g)

dijagnoza se postavlja uz pomoć slejdećih dijagnostičkih metoda: Dijagnoza se postavlja na osnovu:razgovora sa pacijentom,ultrazvučnog pregleda prostate,digitorektalnog pregleda prostate i laboratorijskih analiza.

Prostatitis[uredi | uredi izvor]

Prostatitis je upala prostate najčešće utrokovana biološkim agensima. Razlikuje se akutni i hronični prostatitis. Ranije je najčesći uzročnik prostatitisa bio gonokok, ali danas su to:

streptoccocus (iz disajnih puteva ili polnih organa)

Karcinom prostate[uredi | uredi izvor]

Karcinom prostate je maligno oboljenje prostate i jedan je od njačešćih tumora kod muškaraca pored karicnoma debelog crijeva i pluća. Javlja se u dobi od 45 godina i nadalje,dok je kod muškaraca mlađih od 45 godina rijetkost.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: