Provitamin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Provitamini su prekursori u sintezi vitamina, koji tek nakon pretvorbi postaju korisni za organizam.[1]

Primjeri[uredi | uredi izvor]


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ebel S., Roth H. J. Eds (1987). Lexikon der Pharmazie. Georg Thieme Verlag. ISBN 3-13-672201-9. 
  2. ^ Brockhaus ABC Chemie, VEB F. A. Brockhaus Verlag Leipzig 1965, S. ###.
  3. ^ J. A. Olson: Provitamin A function of carotenoids: the conversion of beta-carotene into vitamin A. In: The Journal of nutrition. Band 119, Nummer 1, Januar 1989, S. 105–108, ISSN 0022-3166. PMID 2643691
  4. ^ Morris J. G.: Idiosyncratic nutrient requirements of cats appear to be diet-induced evolutionary adaptations. In: Nutrition Research Reviews, 15, 2002, S. 153–168.
  5. ^ Alberts B. et al. (2002). Molecular Biology of the Cell, 4th Ed. Garland Science. ISBN 0-8153-4072-9. 
  6. ^ Voet D., Voet J. G. Biochemistry, 3rd Ed.[publisher= Wiley. ISBN 978-0-471-19350-0. 
  7. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8. 
  8. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]