Rudbekija
Sistematika | |
---|---|
Carstvo | Plantae |
Divizija | Tracheophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Asterales |
Porodica | Asteraceae |
Rod | Rudbeckia |
Sinonimi | |
|
Rudbekija (lat. Rudbeckia) je rod biljaka, trajnica iz porodice Asteraceae, red Asterales.[3][4]
Opis
[uredi | uredi izvor]Cvjetovi imaju istaknuti, uzdignuti središnji disk u crnim, smeđim nijansama zelene i između ovih tonova, što objašnjava njihova uobičajena imena cvijetni konus i crnooki suzani . Sve su porijeklom iz Sjeverne Amerike, a mnoge vrste se uzgajaju u vrtovima zbog blistavo žutih ili zlatnih cvjetnih glava koje cvjetaju sredinom i krajem ljeta.
Vrste roda rudbekija su zeljaste, uglavnom višegodišnje (neke jednogodišnje ili dvogodišnje), koje narastu do visine 0,5–3,0 m, s jednostavnim ili razgranatim stabljikama. Listovi su spiralno raspoređeni, cjeloviti do duboko režnjeviti i dugački 5–25 cm. Cvijet je kao u Leucanthemum vulgare – poput cvasti, sa žutim ili narandžastim cvjetovima poredanim u istaknutoj glavici u obliku konusa; "u obliku konusa", jer zvjezdaste cvjetnice imaju uočljive i spuštajuće latice, dok se cvjetna glavica otvara.
U okviru roda Rudbeckia predložen je Veliki broj vrsta, ali većina se sada smatra sinonimnim u ograničenom spisku navedenom u nastavku.
Nekoliko sada prihvaćenih vrsta ima nekoliko prihvaćenih sorti. Neki od njih (na primjer crnooka suzana, Rudbeckia hirta, popularno su baštensko cvijeće koje se odlikuje dugim cvjetanjem. Poznate su mnoge sorte ove vrste.
Rudbeckia je jedan, od najmanje četiri, roda iz porodice cvjetnica Asteraceae čiji su članovi poznati pod nazivom konusne cvjetnice; ostali su Echinacea, Dracopis i Ratibida.
Rudbekijama se hrane gusjenice nekih vrsta Lepidoptera, kao što su kupusov moljac i pjegavi moljac.
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Ime roda dao je Carolus Linnaeus, u čast svog zaštitnika i kolege botaničara na Univerzitetu Uppsala, Olofa Rudbecka Mlađeg (1660-1740), kao i Rudbeckovog pokojnog oca Olofa Rudbecka Starijeg (1630.-1702.), uglednog prirodoslovca, filologu i doktoru medicine (otkrio je limfni sistem) i osnivača prve švedske botaničke bašte, sada Linnaeovska bašta u Uppsali. Godine 1730. Linnaeus je pozvan u dom mlađeg Rudbecka (tada gotovo 70-godišnjaka) kao odgojitelj njegove najmlađe djece. Rudbeck je tada preporučio Linnea da ga zamijeni kao predavača na Univerzitetu i kao demonstratora botaničke bašte, iako je Linnaeus bio tek na drugoj godini studija.[5] U svojoj knjizi „Kompretni prirodnjak: Lineov život“ ("The Compleat Naturalist: A Life of Linnaeus", Wilfred Blunt citira Linnaeovu posvetu:
Sve dok će zemlja postojati i dok će je svako proljeće vidjeti prekriveno cvijećem, Rudbeckia će sačuvati vaše slavno ime. Odabrao sam „plemenitu“ biljku, kako bih se prisjetio Vaših zasluga i usluga koje ste pružili, „visoku“ kako bih dao ideju o vašem stasu, a želio sam da bude ona koja se razgranala i koja je cvjeta i plodonosi slobodno, pokazujući da kultivirate ne samo prirodne, već i humanističke nauke. Njeni zvjezdasti cvjetovi svjedočit će da ste zasjali među ozdaviteljima poput sunca među zvijezdama; njegovi višegodišnji korijeni podsjetit će nas da Vas svake godine ponovo doživljavamo preko novih djela. Ponos naših vrtova, Rudbeckia će se uzgajati u cijeloj Evropi i u dalekim zemljama. gdje je Vaše poštovano ime moralo biti odavno poznato. Prihvatite ovu biljku, ne onakvu kakva je, već ono što će postati kad nosi vaše ime.[6]
Vrste
[uredi | uredi izvor]Prema Katalogu života, ovaj rod ima slijedeći kladogram:
Rudbeckia |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
- Rudbeckia alpicola Piper – Kaskade u Washingtonu
- Rudbeckia auriculata (Perdue) Kral – Alabama, Georgia, Florida
- Rudbeckia californica A.Gray – Kalifornija
- Rudbeckia flava T.V.Moore – Kolorado, Wyoming
- Rudbeckia fulgida Aiton – istočne SAD + Kanada, Texas do Connecticuta + Kvebek
- Rudbeckia glaucescens Eastw. – sjeverozapadna Kalifornija, sjugozapadni Oregon
- Rudbeckia graminifolia (Torr. & A.Gray) C.L.Boynton & Beadle – sjeverozapadna Florida
- Rudbeckia grandiflora (Sweet) DC. – pretežno istočni Texas do Missourija; raštrkani lokaliteti od Džorgije do Ontarija
- Rudbeckia heliopsidis Torr. & A.Gray – Mississippi do Virdžinije
- Rudbeckia hirta L. – širokorasprostranjena u SAD i Kanadi
- Rudbeckia klamathensis – sjeverozapadna Kalifornija
- Rudbeckia laciniata L. – širokorasprostranjena u SAD i Kanadi
- Rudbeckia maxima Nutt. – pretežno istočni Texas do Missourija
- Rudbeckia missouriensis Engelm. ex C.L.Boynton & Beadle – Teksas do Ilinoisa; pretežno u Ozarksu
- Rudbeckia mohrii A.Gray – sjeverozapadna Florida, južna Georgia
- Rudbeckia mollis Elliott – sjeverozspadna Florida, južna Georgia, Alabama, južna Karolina
- Rudbeckia montana A.Gray – Kolorado, Juta, Oregon
- Rudbeckia newmannii Loudon
- Rudbeckia nitida Nutt. – Florida, Džordžia, Alabama, Lujzijana
- Rudbeckia occidentalis Nutt. – od Kolorada do Washingtona + sjeverna Kalifornija
- Rudbeckia scabrifolia L.E.Br. – Lujzijana, istočni Teksas
- Rudbeckia speciosa – istočne SAD
- Rudbeckia subtomentosa Pursh – oretežno dolina rijeke Mississippi
- Rudbeckia texana (Perdue) P.B.Cox & Urbatsch – Lujzijana, istočni Teksas
- Rudbeckia triloba L. – od istočnog Teksasa doo Kvebeka; izolorani lokaliteti i koloradu i Juti
- Ranije uklljučivane[7]
- Echinacea atrorubens (kao R. atrorubens)
- Echinacea pallida (kao R. pallida)
- Echinacea purpurea (kao R. purpurea)
- Helianthus angustifolius (as R. angustifolia)
- Helianthus porteri (kao R. porteri)
- Helianthus radula (kao R. radula)
- Ratibida columnifera (kao R. columnaris ili R. columnifera)
- Ratibida tagetes (kao R. tagetes)
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
Medonosna pčela na cvjetnom konusu rudbekije
-
Rudbeckia hirta (tipska vrsta)
-
Obnova prerije
-
"R. hirta", u Bosni, Banja Luka, 2020.
-
Rudbekija sa gladioklama u Japanu
-
Rudbeckia texana
-
Rudbekija u Poljskoj
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Flann, C (ed) 2009+ Global Compositae Checklist[mrtav link]
- ^ https://en.wikipedia.org/wiki/Tropicos%7C40027515%7CRudbeckia%7CL.}}
- ^ Linnaeus, Carl von. 1753. Species Plantarum 2: 906-907 in Latin
- ^ [1] Rudbeckia, Lowell E. Urbatsch, Patricia B. Cox
- ^ Wilfrid Blunt. The Compleat Naturalist: A Life of Linnaeus, (Princeton University Press, 2002), p. 35.
- ^ Tupo.The Completeat Naturalist : str.35.
- ^ a b "Species Records of Rudbeckia". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Pristupljeno 5. 6. 2010.
- ^ http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/splist.pl?10575taxon=Rudbeckia[mrtav link] |id=36764 |access-date=5 June 2010}}
- ^ {http://bonap.net/NAPA/TaxonMaps/Genus/County/Rudbeckiagenus/Rudbeckia/date/2013[mrtav link].
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Rudbeckia na Wikimedia Commonsu