Rudbekija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rudbeckia hirta
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaTracheophyta
RazredMagnoliopsida
RedAsterales
PorodicaAsteraceae
RodRudbeckia
Sinonimi
Rudbekije (Rudbeckia hirta) Banjaluka, 2020.

Rudbekija (lat. Rudbeckia) je rod biljaka, trajnica iz porodice Asteraceae, red Asterales.[3][4]

Opis[uredi | uredi izvor]

Cvjetovi imaju istaknuti, uzdignuti središnji disk u crnim, smeđim nijansama zelene i između ovih tonova, što objašnjava njihova uobičajena imena cvijetni konus i crnooki suzani . Sve su porijeklom iz Sjeverne Amerike, a mnoge vrste se uzgajaju u vrtovima zbog blistavo žutih ili zlatnih cvjetnih glava koje cvjetaju sredinom i krajem ljeta.

Vrste roda rudbekija su zeljaste, uglavnom višegodišnje (neke jednogodišnje ili dvogodišnje), koje narastu do visine 0,5–3,0 m, s jednostavnim ili razgranatim stabljikama. Listovi su spiralno raspoređeni, cjeloviti do duboko režnjeviti i dugački 5-25 cm. Cvijet je kao u Leucanthemum vulgare – poput cvasti, sa žutim ili narandžastim cvjetovima poredanim u istaknutoj glavici u obliku konusa; "u obliku konusa", jer zvjezdaste cvjetnice imaju uočljive i spuštajuće latice, dok se cvjetna glavica otvara.

U okviru roda Rudbeckia predložen je Veliki broj vrsta, ali većina se sada smatra sinonimnim u ograničenom spisku navedenom u nastavku.

Nekoliko sada prihvaćenih vrsta ima nekoliko prihvaćenih sorti. Neki od njih (na primjer crnooka suzana, Rudbeckia hirta, popularno su baštensko cvijeće koje se odlikuje dugim cvjetanjem. Poznate su mnoge sorte ove vrste.

Rudbeckia je jedan, od najmanje četiri, roda iz porodice cvjetnica Asteraceae čiji su članovi poznati pod nazivom konusne cvjetnice; ostali su Echinacea, Dracopis i Ratibida.

Rudbekijama se hrane gusjenice nekih vrsta Lepidoptera, kao što su kupusov moljac i pjegavi moljac.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime roda dao je Carolus Linnaeus, u čast svog zaštitnika i kolege botaničara na Univerzitetu Uppsala, Olofa Rudbecka Mlađeg (1660-1740), kao i Rudbeckovog pokojnog oca Olofa Rudbecka Starijeg (1630.-1702.), uglednog prirodoslovca, filologu i doktoru medicine (otkrio je limfni sistem) i osnivača prve švedske botaničke bašte, sada Linnaeovska bašta u Uppsali. Godine 1730. Linnaeus je pozvan u dom mlađeg Rudbecka (tada gotovo 70-godišnjaka) kao odgojitelj njegove najmlađe djece. Rudbeck je tada preporučio Linnea da ga zamijeni kao predavača na Univerzitetu i kao demonstratora botaničke bašte, iako je Linnaeus bio tek na drugoj godini studija.[5] U svojoj knjizi „Kompretni prirodnjak: Lineov život“ ("The Compleat Naturalist: A Life of Linnaeus", Wilfred Blunt citira Linnaeovu posvetu:

Sve dok će zemlja postojati i dok će je svako proljeće vidjeti prekriveno cvijećem, Rudbeckia će sačuvati vaše slavno ime. Odabrao sam „plemenitu“ biljku, kako bih se prisjetio Vaših zasluga i usluga koje ste pružili, „visoku“ kako bih dao ideju o vašem stasu, a želio sam da bude ona koja se razgranala i koja je cvjeta i plodonosi slobodno, pokazujući da kultivirate ne samo prirodne, već i humanističke nauke. Njeni zvjezdasti cvjetovi svjedočit će da ste zasjali među ozdaviteljima poput sunca među zvijezdama; njegovi višegodišnji korijeni podsjetit će nas da Vas svake godine ponovo doživljavamo preko novih djela. Ponos naših vrtova, Rudbeckia će se uzgajati u cijeloj Evropi i u dalekim zemljama. gdje je Vaše poštovano ime moralo biti odavno poznato. Prihvatite ovu biljku, ne onakvu kakva je, već ono što će postati kad nosi vaše ime. [6]

Olof Rudbeck Mlađi (1660–1740), zaštitnik Linnaeusa. Uljani portret na Univerzitetu Uppsala (Uppsala University)
Naslovna strana knjige sa portretom Olofa Rudbecka Starijeg (1630–1702), koji je 1655. osnovao prvu švedsku botaničku baštu, sada Linnaeovska bašta na Univerzitetu Uppsala. Prikazan je okružen mudracima, mitskim i historijskim: Heziod, Platon, Aristotel, Apolodor, Tacit, Odisej , Ptolomej, Plutarh i Orfej.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Prema Katalogu života, ovaj rod ima slijedeći kladogram:

Rudbeckia 

Rudbeckia alpicola

Rudbeckia auriculata

Rudbeckia californica

Rudbeckia flava

Rudbeckia fulgida

Rudbeckia glaucescens

Rudbeckia graminifolia

Rudbeckia grandiflora

Rudbeckia heliopsidis

Rudbeckia hirta

Rudbeckia klamathensis

Rudbeckia laciniata

Rudbeckia maxima

Rudbeckia missouriensis

Rudbeckia mohrii

Rudbeckia mollis

Rudbeckia montana

Rudbeckia newmannii

Rudbeckia nitida

Rudbeckia occidentalis

Priznate vrste[1][7][8][9]
Ranije uklljučivane[7]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Flann, C (ed) 2009+ Global Compositae Checklist[mrtav link]
  2. ^ https://en.wikipedia.org/wiki/Tropicos%7C40027515%7CRudbeckia%7CL.}}
  3. ^ Linnaeus, Carl von. 1753. Species Plantarum 2: 906-907 in Latin
  4. ^ [1]Rudbeckia, Lowell E. Urbatsch, Patricia B. Cox
  5. ^ Wilfrid Blunt. The Compleat Naturalist: A Life of Linnaeus, (Princeton University Press, 2002), p. 35.
  6. ^ Tupo.The Completeat Naturalist : str.35.
  7. ^ a b "Species Records of Rudbeckia". Germplasm Resources Information Network. United States Department of Agriculture. Pristupljeno 2010-06-05. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/splist.pl?10575taxon=Rudbeckia[mrtav link] |id=36764 |accessdate=5 June 2010}}
  9. ^ {http://bonap.net/NAPA/TaxonMaps/Genus/County/Rudbeckiagenus/Rudbeckia/date/2013[mrtav link].

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]