Savez Rusije i Bjelorusije

Savez Rusije i Bjelorusije je nad državni entitet koji se sastoji od Rusije i Bjelorusije i koji je stvoren u 1996. godini.
Historija
[uredi | uredi izvor]Zajednica Rusije i Bjelorusije je osnovana 2. aprila 1996. godine. Temelji zajednice su učvršćeni godinu dana kasnije kada je ime zvanično promjenjeno u Savez Rusije i Bjelorusije. 25. decembra 1997. godine je potpisano više ugovora čiji je cilj bio daljnje utvrđivanje političke, ekonomske i socijalne integracije dviju država. Smatra se da je krajnji cilj Saveza stvaranje konfederativne države sa zajedničkim predsjednikom, parlamentom, zastavom i grbom.
Stvaranje Saveza Rusije i Bjelorusije se smatra inicijativom Bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka. U 1994. godini Kazahastanski predsjednik Nursultan Nazarbajev je predložio sličan prijedlog o stvaranju Evroazijske unije. Za razliku od Lukašenkove ideje Nazarbajev prijedlog nije nikada realiziran.
Diktator Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević je u 1999. godini izrazio svoju želju da SRJ pristupi ovom savezu kao pridruženi član. Ova želja je ponovljena u 2007. godini i od predsjednika Srpske Radikalne Stranke Tomislava Nikolića. Nikolić za razliku od Miloševića nije izrazio samo želju o pridruženom članstvu nego o potpunom pristupanju savezu.
Institucije
[uredi | uredi izvor]Ugovor o stvaranju Saveza Rusije i Bjelorusije predviđa sljedeće institucije:
- Visoko državno vijeće koje se sastoji od predsjednika država, predsjednika vlada i glasnogovornika oba doma i država.
- Vijeće ministara
- Zajednički komitet
- Dvodomni parlament
- Dom predstavnika koji bi se sastojao od 75 predstavnika iz Rusije i 28 iz Bjelorusije
- Dom saveza koji bi se sastojao od jednakog broja ruskih i bjeloruskih predstavnika
- Vrhovni sud saveza
- Ekonomski savjet koji bi kontrolirao budžet saveza
Kriza
[uredi | uredi izvor]Početkom 21. vijeka obje zemlje članice su izgubile svoj prvobitni entuzijazam za savez. U 2001. godini prvo Rusija, a ubrzo zatim i Bjelorusija su uveli carinske kontrole. Ovim je zaustavljena bez carinska zona između ove dvije zemlje. Prestankom ubiranja poreza na dodatnu vrijednost u zemlji porijekla je također obustavljeno zajedničko ekonomsko tržište dvaju zemalja. Planovi za uvođenje zajedničke valute su također odgođeni do daljnjega. Prijedlog ustava saveza je također odgođen zbog nedostatka konsenzusa o izgledu ustava. Za razliku od Rusije koja želi ustav zasnovan na ustavu Evropske Unije Bjelorusija želi ustav zasnovan na ustavu bivšeg Sovjetskog saveza.
Poslije previranja oko gasovoda i naftovoda koji prolaze kroz Bjelorusiju, stvaranje konfederalne države izgleda dalje nego ikad. Razdor između Rusije i Bjelorusije je i potvrđen izjavom bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka u januaru 2007. godine: "Rusko vođstvo zahtijeva da pristupimo Ruskoj Federaciji - to je ono što ruski zvaničnici imaju u svojim mislima. Ja ne želim da odstupim od našeg suvereniteta i nezavisnosti. Svi pregovori i diskusije su mi omogučili da uvidim da mi imamo drugačiji pristup i mišljenje o stvaranju savezne države."[1]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Završetak bjeloruskih lokalnih izbora", Al Jazeera, 14. januar 2007 (en)