Staphylococcus aureus
Staphylococcus aureus | |
---|---|
Sistematika | |
Koljeno | Firmicutes |
Razred | Bacilli |
Red | Bacillales |
Porodica | Staphylococcaceae |
Rod | Staphylococcus |
Vrsta | S. aureus |
Infekcija sa Staphylococcus aureus | |
---|---|
Klasifikacija i vanjski resursi |
Staphylococcus aureus je Gram-pozitivna koka (okruglog oblika) bakterija, član reda Firmicutes i uobičajeni član mikrobiota u tijelu. Često se nalazi u gornjem dijelu respiratornog trakta i na koži. Obično je pozitivna na katalazu i redukciju nitrata i fakultativni anaerob koji može rasti bez potrebe za kisikom.[1] Iako S. aureus obično djeluje kao komensal ljudske mikrobiote, a može postati i oportunistički patogen, što je čest uzrok infekcija kože uključujući apscese, respiratorne infekcije kao što su sinusitis i trovanje hranom. Patogeni sojevi često podstiču infekciju, proizvodnjom faktora virulencije, kao što su snažni proteinski toksini i ekspresijom proteina na ćelijskoj površini, koji se vežu i inaktiviraju antitijela. Pojava sojeva rezistentnih na antibiotike, kao što je otporan na meticilin (MRSA), svjetski problem u kliničkoj medicini. Unatoč velikom broju istraživanja i razvoja, odobrenih nema vakcina za S. aureus.
Procjenjuje se da je 20% do 30% ljudske populacije dugotrajni nositelji S. aureus,[2] i kao normalan dio mikrobiote donjeg dijela reproduktivnog trakta žena.[3][4] S. aureus može uzrokovati niz bolesti, od manjih kožnih infekcija, poput prištića[5] impetigo, vrenje, celulitis, folikulitis, karbuncle, sindrom opečene kože i apsces, do po života opasnih bolesti kao što su upala pluća, meningitis, osteomijelitis, endokarditis, sindrom toksičnog šoka, bakterijemija i sepsa. Još uvijek je jedan od pet najčešćih uzroka infekcija stečenih u bolnici i često je uzrokkomplikacija u infekcijama rana nakon operacija. Svake godine oko 500.000 pacijenata u bolnicama Sjedinjenih Država zarazi se stafilokoknom infekcijom, uglavnom putem S. aureus .[6] U SAD, godišnje ima do 50.000 smrtnih slučajeva koji se vežu ibekcije bakterijom S. aureus.[7]
Uloga u zdravlju
[uredi | uredi izvor]Kod ljudi, S. aureus može biti prisutan u gornjim disajnim putevima, sluznici crijeva i koži kao član normalnih mikrobiota.[8][9][10] Međutim, budući da je S. aureus može uzrokovati bolest pod određenim domaćinovim i okolnimu uvjetima, okarakteriziran je kao "patobiont".[8]
Uloga u bolesti
[uredi | uredi izvor]Iako S. aureus obično djeluje kao komensalna bakterija, asimptomski kolonizira oko 30% ljudske populacije, gdje ponekad može uzrokovati bolest.[11] Konkretno, S. aureus jedan je od najčešćih uzroka bakterijemije i infektivnog endokarditisa. Osim toga, može uzrokovati razne infekcije kože i infekcije, mehkog tkiva, posebno ako je probijena koža ili imunska barijere sluznica.
Ovakve nfekcije mogu se šire se kontaktom sa gnojem iz zaražene rane, kontaktom kože na kožu sa zaraženom osobom i kontaktom s predmetima koje koristi zaražena osoba, kao što je peškiri, posteljina, odeća ili sportska oprema. Zamjena zglobova dovodi osobu u poseban rizik od sepsnog artritisa, stafilokoknog endokarditisa (infekcije srčanih zalistaka) i upale pluća.[12]
Preventivne mjere uključuju često pranje ruku sapunom i svakodnevno kupanje ili tuširanje.
S. aureus je značajan uzrok hroničnih infekcija biofilma na medicinskim implantatima, a kao represor toksina, dio je puta infekcije.[13]
S. aureus može mirno ostati u tijelu godinama. Kad se simptomi počnu pojavljivati, domaćin je zarazan još dvije sedmice, a ukupna bolest traje nekoliko sedmica. Međutim, ako se ne liječi, bolest može biti smrtonosna.[14] Duboko prodiruće infekcije S. aureus mogu biti veoma ozbiljne.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Masalha M, Borovok I, Schreiber R, Aharonowitz Y, Cohen G (decembar 2001). "Analysis of transcription of the Staphylococcus aureus aerobic class Ib and anaerobic class III ribonucleotide reductase genes in response to oxygen". Journal of Bacteriology. 183 (24): 7260–72. doi:10.1128/JB.183.24.7260-7272.2001. PMC 95576. PMID 11717286.
- ^ Cole AM, Tahk S, Oren A, Yoshioka D, Kim YH, Park A, Ganz T (novembar 2001). "Determinants of Staphylococcus aureus nasal carriage". Clinical and Diagnostic Laboratory Immunology. 8 (6): 1064–9. doi:10.1128/CDLI.8.6.1064-1069.2001. PMC 96227. PMID 11687441.
- ^ Senok AC, Verstraelen H, Temmerman M, Botta GA (oktobar 2009). "Probiotics for the treatment of bacterial vaginosis". The Cochrane Database of Systematic Reviews (4): CD006289. doi:10.1002/14651858.CD006289.pub2. PMID 19821358.
- ^ Hoffman B (2012). Williams gynecology (2nd izd.). New York: McGraw-Hill Medical. str. 65. ISBN 978-0071716727.
- ^ "Staphylococcal Infections". MedlinePlus [Internet]. Bethesda, MD: National Library of Medicine, USA.
Skin infections are the most common. They can look like pimples or boils.
- ^ Bowersox J (27. 5. 1999). "Experimental Staph Vaccine Broadly Protective in Animal Studies". NIH. Arhivirano s originala, 5. 5. 2007. Pristupljeno 28. 7. 2007.
- ^ Schlecht LM, Peters BM, Krom BP, Freiberg JA, Hänsch GM, Filler SG, Jabra-Rizk MA, Shirtliff ME (januar 2015). "Systemic Staphylococcus aureus infection mediated by Candida albicans hyphal invasion of mucosal tissue". Microbiology. 161 (Pt 1): 168–181. doi:10.1099/mic.0.083485-0. PMC 4274785. PMID 25332378.
- ^ a b Schenck LP, Surette MG, Bowdish DM (novembar 2016). "Composition and immunological significance of the upper respiratory tract microbiota". FEBS Letters. 590 (21): 3705–3720. doi:10.1002/1873-3468.12455. PMC 7164007. PMID 27730630.
- ^ Wollina U (2017). "Microbiome in atopic dermatitis". Clinical, Cosmetic and Investigational Dermatology. 10: 51–56. doi:10.2147/CCID.S130013. PMC 5327846. PMID 28260936.
- ^ Otto M (april 2010). "Staphylococcus colonization of the skin and antimicrobial peptides". Expert Review of Dermatology. 5 (2): 183–195. doi:10.1586/edm.10.6. PMC 2867359. PMID 20473345.
- ^ Tong SY, Davis JS, Eichenberger E, Holland TL, Fowler VG (juli 2015). "Staphylococcus aureus infections: epidemiology, pathophysiology, clinical manifestations, and management". Clinical Microbiology Reviews. 28 (3): 603–61. doi:10.1128/CMR.00134-14. PMC 4451395. PMID 26016486.
- ^ Kuehnert MJ, Hill HA, Kupronis BA, Tokars JI, Solomon SL, Jernigan DB (juni 2005). "Methicillin-resistant-Staphylococcus aureus hospitalizations, United States". Emerging Infectious Diseases. 11 (6): 868–72. doi:10.3201/eid1106.040831. PMC 3367609. PMID 15963281.
- ^ Kavanaugh JS, Horswill AR (juni 2016). "Impact of Environmental Cues on Staphylococcal Quorum Sensing and Biofilm Development". The Journal of Biological Chemistry (Review). 291 (24): 12556–64. doi:10.1074/jbc.R116.722710. PMC 4933443. PMID 27129223.
- ^ "Staphylococcus aureus in Healthcare Settings | HAI | CDC". www.cdc.gov. Pristupljeno 19. 4. 2017.
Dopunska literatura
[uredi | uredi izvor]- Loskill P, Pereira PM, Jung P, Bischoff M, Herrmann M, Pinho MG, Jacobs K (septembar 2014). "Reduction of the peptidoglycan crosslinking causes a decrease in stiffness of the Staphylococcus aureus cell envelope". Biophysical Journal. 107 (5): 1082–1089. Bibcode:2014BpJ...107.1082L. doi:10.1016/j.bpj.2014.07.029. PMC 4156677. PMID 25185544.
- Benson MA, Ohneck EA, Ryan C, Alonzo F, Smith H, Narechania A, Kolokotronis SO, Satola SW, Uhlemann AC, Sebra R, Deikus G, Shopsin B, Planet PJ, Torres VJ (august 2014). "Evolution of hypervirulence by a MRSA clone through acquisition of a transposable element". Molecular Microbiology. 93 (4): 664–81. doi:10.1111/mmi.12682. PMC 4127135. PMID 24962815.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- StopMRSANow.org — Discusses how to prevent the spread of MRSA
- TheMRSA.com Arhivirano 3. 12. 2022. na Wayback Machine — Understand what the MRSA infection is all about.
- "Staphylococcus aureus". NCBI Taxonomy Browser. 1280.
- Packham C (16. 3. 2015). "Successful in vivo test of breakthrough Staphylococcus aureus vaccine". Medical Press. Arhivirano s originala, 19. 9. 2012. Pristupljeno 18. 3. 2015.
- Type strain of Staphylococcus aureus at BacDive – the Bacterial Diversity Metadatabase