Svemirski teleskop Spitzer

Svemirski teleskop Spitzer

An artist rendering of the Spitzer Space Telescope
COSPAR ID	2003-038A
SATCAT no.	27871
Websajt	www.spitzer.caltech.edu
Kompletirane orbite	{{{kompletirane_orbite}}}
Osobine svemirske letjelice
Suha masa	884 kg (1,949 lb)
Start of mission
Raketa	Delta II 7920H
Mjesto lansiranja	Cape Canaveral SLC-17B
Entered service	18 December 2003
Kraj misije
Disposal	Deaktiviran u Zemljinoj orbiti
Deaktiviran	30 January 2020
Orbitalni parametri
Referentni sistem	Heliocentric
Režim	Earth-trailing
Eccentricity	0.011
Perihelion	1.003 AU
Aphelion	1.026 AU
Inclination	1.13°
Period	373.2 days
Epoch	16 March 2017 00:00:00
Main telescope
Vrsta	Ritchey–Chrétien
Prečnik	0.85 m (2.8 ft)
Fokalna dužina	10.2 m (33 ft)
Talasne dužine	infrared, 3.6–160 μm
Instrumenti IRAC Infrared Array Camera IRS Infrared Spectrograph MIPS Multiband Imaging Photometer for Spitzer

Infracrvena posmatranja mogu vidjeti objekte skrivene u vidljivoj svjetlosti, kao što je prikazani HUDF-JD2 . Ovo pokazuje kako je Spitzer IRAC kamera uspjela vidjeti izvan talasnih dužina Hubbleovih instrumenata.

Shematski prikaz Spitzera:



Optika : 1 - sekundarno ogledalo; 3 - primarno ogledalo; 2 - vanjska ljuska;



B Kriostat : 4 - instrumenti; 10 - rezervoar sa helijumom;



C Servisni modul : 5 - štit servisnog modula; 6 - tragač zvijezda; 7 - baterije; 8 - antena visokog pojačanja; 9 - rezervoar dušika;



D Solarni paneli

Sklop kriogenog teleskopa (CTA)

Maglina Heliks, plava boja prikazuje infracrveno svjetlo od 3,6 do 4,5 mikrometara, zelena infracrveno svjetlo od 5,8 do 8 mikrometara, a crvena infracrveno svjetlo od 24 mikrometra.

Galaksija Andromeda snimljena MIPS-om na 24 mikrometra.

Svemirski teleskop Spitzer

Teleskop Spitzer jeste bio infracrveni teleskop, što znači da je radio u infracrvenom dijelu spektra. Obični teleskopi rade u vidljivom dijelu spektra, i ne mogu vidjeti iza oblaka plina i prašine koji nam smetaju da vidimo dalje prema središtu naše galaksije, ili kroz neka druga za obične teleskope nevidljiva područja.

Teleskop za istraživanje u infracrvenom spektru mora biti smješten u Zemljinoj orbiti jer Zemljina atmosfera upija infracrveno zračenje, tako da bi bilo nemoguće sa Zemlje istraživati u infracrvenom dijelu spektra.

NGC 6514 M20 - Maglica Trifid – Jedna od slika dobijenih Spitzerom

Sistem

Infracrveni dio spektra je onaj dio koji mi osjećamo kao toplotu, pa teleskop Spitzer mora biti ohlađen na temperaturu blizu apsolutne nule.

Kako je temperatura svemira bliska apsolutnoj nuli ali ipak malo viša, teleskop se koristi novim načinom rashlađivanja. On se hladi sa 360 litara tekućeg helija. S takvom količinom helija bi se mogao hladiti 5 godina.

Teleskop od 850 mm omogućava pogled u dubine svemira, a ima i tri instrumenta visoke osjetljivosti hlađena također tekućim helijem.

Lansiranje

Lansiran je uz pomoć rakete Delta II 25. augusta 2003. Lansiran je sa Cape Canaverala sa Floride sa 4 mjeseca zakašnjenja.

Početak misije

Prije nego mu je počela misija, Spitzer (SIRTF) je prošao kroz probni period od 90 dana. U tom periodu je bila isprobana sva oprema na teleskopu i napokon početkom 2004. godine je počela misija i objavljene su prve slike napravljene ovim teleskopom.

Kraj misije

Teleskop je prestao sa svojom misijom 30. januara 2020.

Vanjski linkovi

• http://www.spitzer.caltech.edu/
• http://www.spitzer.caltech.edu/about/index.shtml Arhivirano 6. 6. 2010. na Wayback Machine
• http://ssc.spitzer.caltech.edu/