Wikipedia:Bez originalnog istraživanja

Izvan Wikipedije, izvorno istraživanje ključni je dio naučnog rada. Međutim, urednici Wikipedije ne smiju svoj doprinos temeljiti na vlastitom originalnom istraživanju. Urednici Wikipedije svoj doprinos moraju temeljiti na pouzdanim, objavljenim izvorima.

Članci na Wikipediji ne smiju sadržavati originalno istraživanje. Fraza "originalno istraživanje" (OI) koristi se na Wikipediji da označi materijal – poput činjenica, navoda i ideja – za koje pouzdani, objavljeni izvori ne postoje. Ovo uključuje bilo koju analizu ili sintezu objavljenog materijala koji služi za donošenje ili impliciranje zaključaka koji nisu navedeni u izvorima. Da bi pokazali da ne dodajete OI, morate biti u mogućnosti citirati pouzdane, objavljene izvore koji su direktno vezani temi članka te direktno podržavaju prezentirani materijal. (Ova politika bez originalnog istraživanja se ne odnosi na stranice za razgovor i ostale stranice koje procjenjuju sadržaj članka i izvora, kao što su diskusije za brisanje ili oglasne ploče politike.)

Zabrana OI-a znači da sav materijal koji se dodaje člancima mora biti pripisan pouzdanom, objavljenom izvoru, čak i ako zapravo nije pripisan. Politika provjerljivosti kaže da linijski citat na pouzdan izvor može biti omogućen za sve citate, kao i za bilo šta osporeno ili vjerovatno osporeno – ali izvor mora postojati čak i za materijal koji nikad nije osporavan. Naprimjer, za izjavu "glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo" nije potreban izvor, niti je izjava originalno istraživanje, jer je to nešto što nije izmišljeno te se lahko može provjeriti, tako da se vjerovatno niko neće usprotiviti tome; mi znamo da izvori postoje za to iako nisu citirani. Izjava je pripisiva, iako nije pripisana.

Uprkos potrebi da se sadržaj pripiše pouzdanim izvorima, ne smijete ih plagirati ili kršiti njihova autorska prava. Prepisivanje izvornog materijala svojim riječima, istovremeno zadržavajući značenje referenci, ne smatra se originalnim istraživanjem.

"Bez originalnog istraživanja" (BOI) jedna je od tri sržne sadržajne politike koja, zajedno sa neutralnim gledištem i provjerljivošću, određuje tip i kvalitet materijala dopustiv u člancima. Budući da ove politike djeluju skladno, ne bi ih se trebalo tumačiti odvojeno, a urednici bi se trebali upoznati sa sve tri. Za pitanja o tome predstavlja li neko uređivanje originalno istraživanje, pogledajte BOI ploču.

Korištenje izvora

Istraživanje koje se sastoji od prikupljanja i organizovanja materijala iz postojećih izvora u okviru odredbi ove i drugih politika sadržaja je od presudnog značaja za pisanje enciklopedije. Najbolja praksa je istražiti najpouzdanije izvore na temu i sažeti ono što kažu vlastitim riječima, pri čemu se svaka izjava u članku može pripisati izvoru koji tu izjavu izričito iznosi. Izvorni materijal treba pažljivo sažeti ili preformulirati bez mijenjanja njegovog značenja ili implikacija. Pazite da ne idete dalje od onoga što je izraženo u izvorima ili da ih koristite na načine koji nisu u skladu s namjerom izvora, poput upotrebe materijala izvan konteksta. Ukratko, držite se izvora.

Ako se o nekoj temi ne mogu naći pouzdani nezavisni izvori, Wikipedia o tome ne bi trebala imati članak. Ako otkrijete nešto novo, Wikipedia nije mjesto za najavu takvog otkrića.

Pouzdani izvori

Dodatne informacije: Wikipedia:Provjerljivost i Wikipedia:Identificiranje pouzdanih izvora

Bilo koji materijal koji je osporavan ili bi mogao biti osporavan mora biti podržan pouzdanim izvorom. Materijal za koji se ne može naći pouzdan izvor smatra se originalnim istraživanjem. Jedini način na koji možete pokazati da vaša izmjena nije originalno istraživanje je da navedete pouzdan objavljeni izvor koji sadrži isti materijal. Čak iako koristite materijal dobrog izvora, ako ga koristite van konteksta ili ako dolazite do zaključka koji izvor nije direktno i izričito podržan izvorom, bavite se originalnim istraživanjem; pogledajte ispod.

Općenito, najpouzdaniji izvori su:

• Recenzirani časopisi
• Knjige u izdanju univerzitetske štampe
• Udžbenici na univerzitetskom nivou
• Časopisi, žurnali i knjige koje su izdavale ugledne izdavačke kuće
• Redovne novine

Kao pravilo, što je više ljudi uključeno u provjeru činjenica, analizu pravnih pitanja i proučavanje pisanja, to je publikacija pouzdanija. Samoobjavljeni materijal, bilo na papiru ili na internetu, uglavnom se smatra nepouzdanim, ali pogledajte samoobjavljene izvore za izuzetke.

Informacije u članku moraju biti provjerljive u navedenim referencama. Generalno, izjave u člancima ne bi se trebale oslanjati na nejasne ili nedosljedne dijelove ili na prosljeđivanje komentara. Trebalo bi precizno citirati ili izbjegavati odlomke otvorene za više interpretacija. Sažetak opsežne rasprave trebao bi odražavati zaključke izvora. Izvođenje zaključaka koji nisu evidentni u referenci originalno je istraživanje bez obzira na vrstu izvora. Važno je da se reference navode u kontekstu i na temu.

Primarni, sekundarni i tercijarni izvori

Članci na Wikipediji trebali bi se temeljiti na pouzdanim, objavljenim sekundarnim izvorima i, u manjoj mjeri, na tercijarnim i primarnim izvorima. Sekundarni ili tercijarni izvori potrebni su da bi se utvrdila značajnost teme i izbjegle nove interpretacije primarnih izvora. Sve analize i interpretativne ili sintetičke tvrdnje o primarnim izvorima moraju se pozivati na sekundarni ili tercijarni izvor i ne smiju biti izvorna analiza materijala primarnog izvora urednika Wikipedije.

Odgovarajući izvor može biti složeno pitanje, a to su opća pravila. Odluka o tome jesu li primarni, sekundarni ili tercijarni izvori prikladni u bilo kojoj datoj stvari stvar je dobre uredničke prosudbe i zdravog razuma, i o njemu treba raspravljati na stranicama za razgovor o člancima. Izvor se može smatrati primarnim za jednu izjavu, a sekundarnim za drugu. Čak i dati izvor može sadržavati i primarni i sekundarni izvorni materijal za jednu određenu izjavu. Za potrebe ove politike, primarni, sekundarni i tercijarni izvori definirani su kako slijedi:

• Primarni izvori su originalni materijali koji su blizu događaja i često su to ispisi ljudi koji su direktno uključeni. Oni nude insajderski pogled na događaj, period historije, umjetničko djelo, političku odluku itd. Primarni izvori mogu i ne moraju biti nezavisni izvori. Izvještaj o saobraćajnom incidentu koji je napisao svjedok primarni je izvor informacija o događaju; slično, naučni rad koji dokumentira novi eksperiment koji je proveo autor primarni je izvor ishoda tog eksperimenta. Historijski dokumenti poput dnevnika su primarni izvori.

  Politika: Ako to nije ograničeno drugom politikom,

  1. primarni izvori koji su ugledno objavljeni mogu se koristiti u Wikipediji, ali samo pažljivo, jer ih je lahko zloupotrijebiti.
  2. Svako tumačenje primarnog izvornog materijala zahtijeva pouzdan sekundarni izvor za to tumačenje.
  3. Primarni izvor može se koristiti na Wikipediji samo za davanje direktnih, opisnih izjava činjenica koje može provjeriti bilo koja obrazovana osoba koja ima pristup primarnom izvoru, ali bez dodatnih specijalnih znanja. Naprimjer, članak o muzičaru može citirati diskografije i popise pjesama koje je izdavačka kuća izdala, a članak o romanu može navesti odlomke koji opisuju radnju, ali bilo kojoj interpretaciji treba sekundarni izvor.
  4. ne sami analizirati, procijeniti, protumačiti ili sintetizirati materijal pronađen u primarnom izvoru; umjesto toga, pozovite se na pouzdane sekundarne izvore koji to čine.
  5. ne temeljite cijeli članak na primarnim izvorima i budite oprezni pri zasnivanju velikih odlomaka na njima.
  6. Ne dodajite neiskorišteni materijal iz svog ličnog iskustva, jer bi to Wikipediju učinilo primarnim izvorom tog materijala. Budite oprezni pri rukovanju primarnim izvorima o živim ljudima; pogledajte Wikipedia:Biografije živih osoba § Zloupotreba primarnih izvora, što je politika.

• Sekundarni izvori daju vlastito razmišljanje autora zasnovano na primarnim izvorima, uglavnom barem jedan korak uklonjen iz događaja. Sadrži autorsku analizu, ocjenu, tumačenje ili sintezu činjenica, dokaza, koncepata i ideja preuzetih iz primarnih izvora. Sekundarni izvori nisu nužno neovisni izvori. Za svoj se materijal oslanjaju na primarne izvore, dajući analitičke ili procjenjivačke tvrdnje o njima. Naprimjer, pregledni članak koji analizira istraživačke radove u polju je sekundarni izvor istraživanja. Da li je izvor primarni ili sekundarni, ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog historičara o Drugom svjetskom ratu mogla bi biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje uključuje detalje autorovih vlastitih ratnih iskustava, bila bi primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige također može biti mišljenje, sažetak ili naučna recenzija.

  Politika: Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na materijal iz pouzdanih sekundarnih izvora. Članci mogu dati analitičku, evaluacijsku, interpretativnu ili sintetičku tvrdnju samo ako je to objavio pouzdan sekundarni izvor.

• Tercijarni izvori su publikacije poput enciklopedija i drugih priručnika koji rezimiraju primarne i sekundarne izvore. Wikipedia se smatra tercijarnim izvorom. Mnogi uvodni udžbenici na dodiplomskom nivou smatraju se tercijarnim izvorima jer sažimaju višestruke sekundarne izvore.

  Politika: Pouzdani tercijarni izvori mogu biti od pomoći u pružanju širokog sažetka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore, a mogu biti od pomoći i pri procjeni odgovarajuće težine, posebno kada su primarni ili sekundarni izvori u suprotnosti. Neki su tercijarni izvori pouzdaniji od drugih, a unutar bilo kojeg tercijarnog izvora neki unosi mogu biti pouzdaniji od drugih. Članci Wikipedije ne mogu se koristiti kao tercijarni izvori u drugim člancima Wikipedije, ali se ponekad koriste kao primarni izvori u člancima o samoj Wikipediji (pogledajte Kategoriju:Wikipedia).

Sinteza objavljenog materijala

Ne kombinirajte materijal iz više izvora da biste došli do zaključka koji nije izričito naveden u bilo kojem od izvora. Slično tome, nemojte kombinirati različite dijelove jednog izvora da biste donijeli ili implicirali zaključak koji izvor nije izričito naveo. Ako jedan pouzdan izvor kaže A, a drugi pouzdani izvor B, nemojte se spajati A i B zajedno da bi implicirali zaključak C koji nije spomenut ni u jednom od izvora. Ovo bi bila nepravilna urednička sinteza objavljenog materijala koja implicira novi zaključak, a to je originalno istraživanje koje je ovdje izvršio urednik. "A i B, dakle C" je prihvatljivo samo ako je pouzdani izvor objavio isti argument u relaciji s temom članka. Ako jedan izvor kaže "A" u jednom kontekstu, a "B" u drugom, bez povezivanja, i ne pruži argument "zato C", tada "zato C" ne može se koristiti ni u jednom članku.

Evo dvije rečenice koje prikazuju jednostavne primjere nepravilne uredničke sinteze. U prvoj rečenici mogu se pouzdano dobiti oba dijela rečenice, ali oni su kombinirani da bi se podrazumijevalo da UN nije uspio održati svjetski mir. Ako nijedan pouzdan izvor nije kombinirao materijal na ovaj način, originalno je istraživanje.

N Cilj Ujedinjenih nacija je održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, ali od njihovog stvaranja do danas bilo je 160 ratova širom svijeta.

U ovoj drugoj rečenici podrazumijeva se suprotno korištenjem istog materijala, ilustrirajući kako se lahko može rukovati materijalom kada se ne poštuju izvori:

N Cilj Ujedinjenih nacija je održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, a od njegovog stvaranja do danas bilo je samo 160 ratova u cijelom svijetu

Evo dva paragrafa koji pokazuju složenije primjere uredničke sinteze. Oni se temelje na stvarnom članku na Wikipediji o sporu između dva autora, koji se ovdje zovu Smith i Jones. Ovaj prvi odlomak je uredu, jer svaka od rečenica pažljivo citirana, koristeći izvor koji se odnosi na isti spor:

Y Smith je izjavio da je Jones počinio plagijarizam kopirajući reference iz knjige drugog autora. Jones je odgovorio da je prihvatljiva naučna praksa koristiti tuđe knjige za pronalaženje novih referenci.

Ovaj drugi odlomak pokazuje nepravilnu uredničku sintezu:

N Da se Jones nije savjetovao s izvornim izvorima, to bi bilo suprotno praksi koja se preporučuje u priručniku Harvarda Pisanje s izvorima, koji zahtijeva navođenje izvora koji je stvarno konsultovan. Harvardski priručnik ne naziva "plagijarizmom" kršenje ovog pravila. Umjesto toga, plagijarizam se definira kao korištenje informacija, ideja, riječi ili strukture izvora bez njihovog navođenja.

Drugi je odlomak izvorno istraživanje jer izražava mišljenje urednika Wikipedije da, s obzirom na definiciju plagijarizma iz priručnika s Harvarda, Jones to nije počinio. Da bi se drugi odlomak uskladio s ovom politikom, potreban bi bio pouzdan izvor koji posebno komentira spor oko Smitha i Jonesa i iznosi isti stav o Harvardskom priručniku i plagijarizmu. Drugim riječima, tu preciznu analizu morao je objaviti pouzdan izvor u vezi s temom prije nego što je mogla biti objavljena na Wikipediji.

Šta nije originalno istraživanje

Originalne slike

Također pogledajte: Wikipedia:Stilski_priručnik § Slike, i WP:Upotreba slika § Nazivi i naslovi slika

Zbog zakona o autorskim pravima u brojnim zemljama, relativno je malo slika dostupnih za upotrebu na Wikipediji. Urednicima se stoga preporučuje da prenose vlastite slike, objavljujući ih pod odgovarajućim Creative Commons licencama ili drugim besplatnim licencama. Izvorne slike koje je stvorio Wikipedijanac ne smatraju se originalnim istraživanjima, sve dok ne ilustriraju ili ne unose neobjavljene ideje ili argumente, osnovni razlog BOI politike. Natpisi na slikama podliježu ovim pravilima jednako kao i ostali sadržaj članka.

Nije prihvatljivo da urednik koristi manipulaciju fotografijama kako bi iskrivio činjenice ili položaj ilustriran slikom. Manipulirane slike treba istaknuti kao takve. Svaka izmanipulisana slika na kojoj je materijalno pogođena enciklopedijska vrijednost treba biti objavljena na Wikipedia:Datoteke za raspravu. Slike živih osoba ne smiju predstavljati subjekt u lažnom ili omalovažavajućem svjetlu.

Prijevodi i transkripcije

Također pogledajte: WP:Translation

Vjerno prevođenje materijala na bosanski jezik ili prepisivanje izgovorenih riječi iz audio ili video izvora ne smatra se originalnim istraživanjem. Za informacije o načinu rukovanja izvorima koji zahtijevaju prijevod, pogledajte Wikipedia:Provjerljivost#Izvori koji nisu na bosanskom.

Rutinski proračuni

Rutinski proračuni ne računaju se kao originalno istraživanje, pod uslovom da među urednicima postoji konsenzus da je rezultat proračuna očigledan, tačan i smislen odraz izvora. Osnovna aritmetika, kao što je sabiranje brojeva, pretvaranje jedinica ili izračunavanje starosti osobe, neki su primjeri rutinskih proračuna.

Srodne politike

Provjerljivost

Glavna stranica: Wikipedia:Provjerljivost

Sadržaj Wikipedije određuje se prethodno objavljenim informacijama, a ne ličnim uverenjima ili iskustvima njenih urednika. Čak i ako ste sigurni da je nešto istina, to mora biti provjerljivo prije nego što to dodate. Politika kaže da sav materijal koji je osporavan ili koji će vjerovatno biti izazvan, kao i svi citati, trebaju pouzdan izvor; šta se smatra pouzdanim izvorom opisano je na WP:PROV § Pouzdani izvori.

Neutralno gledište

Glavna stranica: Wikipedia:Neutralno gledište

Zabrana originalnih istraživanja ograničava opseg do kojeg urednici mogu iznositi svoja gledišta u člancima. Pojačavajući važnost uključivanja provjerljivih istraživanja koja su proizveli drugi, ova politika promovira uključivanje više stajališta. Slijedom toga, ova politika jača našu politiku neutralnosti. U mnogim slučajevima postoji više utvrđenih stavova o bilo kojoj datoj temi. U takvim slučajevima nijedna pojedinačna pozicija, bez obzira koliko dobro istražena, nije mjerodavna. Nije odgovornost nijednog urednika da istražuje sva gledišta. Ali kada uključuju istraživanje u članak, važno je da urednici daju kontekst za ovo gledište, ukazujući koliko je položaj prevladavajući i da li ga zauzima većina ili manjina.

Uključivanje stava kojeg zastupa samo mala manjina može predstavljati originalno istraživanje. Jimbo Wales je o ovome rekao:

• Ako je vaše stajalište većinsko, onda bi ga trebalo biti lahko potkrijepiti pozivanjem na općeprihvaćene referentne tekstove;
• Ako vaše stajalište zastupa značajna manjina, tada bi trebalo biti lahko imenovati istaknute pristaše;
• Ako vaše stajalište zastupa izuzetno mala manjina, onda – bilo istinito ili ne, možete li to dokazati ili ne – to ne pripada Wikipediji, osim možda nekom pomoćnom članku. Wikipedia nije mjesto za originalno istraživanje.

Također pogledajte

Smjernice

• Citiranje izvora
• Sukob interesa § Citiranje sebe

Šabloni

• {{Originalno istraživanje}} – upozorenje za originalna istraživanja

Dalje čitanje

• Wales, Jimmy. Crackpot articles, mailing list, 12. juli 2003.
• Wales, Jimmy. "NPOV and 'new physics'", mailing list, 26. septembar 2003.
• Wales, Jimmy. "NPOV and 'new physics'", mailing list, 26. septembar 2003 (nastavak gore navedenog)
• Wales, Jimmy. "Original research", mailing list, 3. decembar 2004
• Wales, Jimmy. "Original research", mailing list, 6. decembar 2004