Južna Evropa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Južna Evropa je dio Evrope koji se nalazi u njenom južnom dijelu, u "bazenu" Sredozemnog mora. Ovaj izraz, u svom najširem smislu, se koristi da označi "sve države na jugu Evrope". Ipak, koncept je u različitim vremenima imao i drugačija značenja, donoseći dodatne političke, lingvističke, i kulturne kontekste definiciji, uz tipične geografske, fitogeografske ili klimatske odrednice.

Većina obalnih država koje po Ujedinjenim Nacijama pripadaju južnoj Evropi, izlaze na Mediteran. Izuzeci su Portugal koji izlazi samo na Atlantik, kao i Srbija i Sjeverna Makedonija koje su potpuno bez izlaza na more, i Bugarska, koja izlazi na Crno more.

Južna Evropa, kako je označavaju Ujedinjene Nacije.

Države Južne Evrope su:

Južna Evropa izdvaja se na temelju sličnosti klime, reljefa i kulture. Osnovna obilježja prostora su mediteranska klima, pretežno planinski reljef, usmjerenost na Sredozemno more i rani civilizacijski napredak. Zbog prenaseljenosti prostor je bio izvorište velikih migracija i prekookeanske i u razvijene evropske zemlje. U savremeno doba uz industriju sve više se razvijaju djelatnosti tercijarnog sektora, najviše turizam.

Monte Bianco de Courmayeur (4748 m) najviši je vrh Južne Evrope, nalazi se u Italiji, u gorju Alpe.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]