Bajram-namaz
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Dio serije članaka o |
Namazima |
---|
![]() |
Dnevni namazi |
Farz-namazi |
Sunnet-namazi |
Ostali dnevni namazi Vitr-namaz |
Povremeni namazi |
Bajram-namaz je islamska molitva (namaz) koju muslimani obavljaju za Kurban-bajram i Ramazanski bajram.
Vrijeme bajram-namaza[uredi | uredi izvor]
Vrijeme bajram-namaza, prema islamskim učenjacima, počinje kad Sunce odskoči za koplje ili dva. To je, otprilike, 45 minuta nakon izlaska Sunca. Konsultirajući hadise, zaključujemo da su prvi muslimani s Muhammedom klanjali tako da su Kurban-bajram klanjali nakon što Sunce odskoči za koplje, kako bi vjernici imali vremena zaklati kurban, a Ramazanski bajram kad sunce odskoči za 2 koplja, kako bi vjernici imali više vremena podijeliti sadekatul-fitr (milostinju).
Vrijeme dokad se ovaj namaz može klanjati jeste vrijeme zevvala, odnosno vrijeme kad nestane sjenke predmeta, tj. kad je Sunce tačno na pola neba.
Obaveza bajram-namaza[uredi | uredi izvor]
Različite islamske škole različito gledaju na obavezu klanjanja bajram-namaza.
- Sljedbenici Ebu-Hanifinog mezheba, kojem većinom pripadaju svi muslimani s prostora Bosne i Hercegovine i ostalih jugoslavenskih zemalja, smatraju da je bajram-namaz vadžib, odnosno drugostepena obaveza.
- Sljedbenici malikijskog i šafijskog mezheba smatraju da je bajram-namaz pritvrđeni sunnet, tj. da nije obaveza, ali da ga je Muhammed stalno obavljao.
- Sljedbenici hanbelijskog mezheba smatraju da je bajram-namaz farz-kifaje, odnosno obaveza zajednice (poput dženaza-namaza).
Način obavljanja[uredi | uredi izvor]
Ovaj namaz ima dva rekijata. Obavlja se slično kao i ostali namazi od dva rekijata, kao npr. Sabah-namaz, ali se na prvom rekijatu prije učenja Fatihe i sure tri puta zaredom podignu ruke (kao na početnom tekbiru), i izgovori se Allahu Ekber. Ovo se isto treba uraditi na drugom rekijatu, ali nakon učenja Fatihe i sure, ali prije rukuua (pregibanja).
Nakon klanjanja bajram-namaza održava se bajramska hutba, podijeljena u dva dijela.
Osim ovoga, za vrijeme Kurban-bajrama, prema hanefijskom mezhebu, vadžib je učiti tzv. tekbiri-tešrik, odnosno slaviti Boga poslije svakog farz-namaza.
Tekbiri-tešrik[uredi | uredi izvor]
Ovaj tekbir je vadžib od sabaha dana Arefata (dan prije Kurban-bajrama) do ikindije 4. dana Kurban-bajrama, i to odmah iza farza. Ako se zaboravi donijeti tekbir, dužnost ga je proučiti, a glasi: Allāhu ekber, Allāhu ekber, lā ilāhe illallāhu wallāhu ekber, Allāhu ekber we lillāhil-hamd (prijevod: Allah je najveći, Allah je najveći. Nema drugog boga osim Allaha. Allah je najveći, Allah je najveći. Allahu pripada svaka zahvala.)
Blagdan (Bajram)[uredi | uredi izvor]
Nakon što se završi namaz i hutba vjernici slave blagdan Bajram. Ovo je jedini islamski blagdan. Bajram je dva puta u toku jedne hidžretske godine.