Chagasova bolest

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Chagasova bolest
Trypanosoma cruzi crithidia.jpeg
Fotomikrograf Trypanosome cruzi obojene Giemsinim bojenjem
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10 B57.
ICD-9 086
DiseasesDB 13415
MedlinePlus 001372
eMedicine med/327
MeSH D014355

Chagasova bolest ili američka tripanozomijaza jest tropska parazitska bolest uzrokovana protozoom Trypanosoma cruzi.[1] Uglavnom je prenose insekti poznati pod imenom tropske stjenice.[1] Simptomi se mijenjaju tokom infekcije; obično u ranoj fazi ili nisu prisutni ili su blagi i mogu uključivati groznicu, otečene limfne čvorove, glavobolje ili lokalne otekline na mjestu ugriza.[1] Nakon 8-12 sedmica pojedinci ulaze u hroničnu fazu bolesti, a u 60-70% slučajeva nikad se ne pojave dodatni simptomi.[2][3] Preostalih 30 do 40% ljudi razvije daljnje simptome 10 do 30 godina nakon početne infekcije.[3] Simptomi uključuju proširenje srčanih komora u 20 do 30% slučajeva, što dovodi do zatajenja srca.[1] Kod 10% ljudi može se pojaviti i proširenje jednjaka ili debelog crijeva.[1]

Uzrok i dijagnoza[uredi | uredi izvor]

T. cruzi obično se prenosi na ljude i druge sisare putem sisanja krvi, koje čine tropske stjenice iz potporodice Triatominae.[4] Ovi insekti poznati su pod više domaćih imena, uključujući vinchuca u Argentini, Boliviji, Čileu i Paragvaju, barbeiro (berberin) u Brazilu, pito u Kolumbiji, chinche u Srednjoj Americi te chipo u Venecueli. Ova bolest također se može prenijeti i putem transfuzije krvi, transplantacije organa, konzumiranja hrane kontaminirane parazitima i s majke na fetus.[1] Rani stadij bolesti dijagnosticira se pronalaženjem parazita u krvi pomoću mikroskopa.[3] Hronična bolest dijagnosticira se pronalaženjem antitijela na T. cruzi u krvi.[3]

Prevencija i liječenje[uredi | uredi izvor]

Prevencija uglavnom podrazumijeva eliminaciju tropskih stjenica i izbjegavanje njihovog ugriza.[1] Ostale preventivne mjere uključuju skrining krvi koja se koristi za transfuziju.[1] Do 2013. godine vakcina još uvijek nije bila napravljena.[1] Rana infekcija može se liječiti benznidazolom ili nifurtimoksom.[1] Uzimanje ovih lijekova u ranoj fazi bolesti skoro uvijek rezultira izlječenjem, ali se njihova efikasnost smanjuje s odmicanjem Chagasove bolesti.[1] Kad se koriste kod hroničnog oblika bolesti, mogu odgoditi ili spriječiti razvoj simptoma krajnje faze.[1] Benznidazol i nifurtimoks izazivaju privremene neželjene efekte kod oko 40% ljudi[1], uključujući poremećaje na koži, toksikaciju mozga i iritaciju probavnog sistema.[2][5][6]

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Procjenjuje se da 7-8 miliona ljudi, uglavnom u Meksiku, Srednjoj i Južnoj Americi ima ovu bolest.[1] To rezultira s oko 12.500 smrtnih slučajeva godišnje zaključno sa 2006. godinom.[2] Većina ljudi s ovom bolešću su siromašni[2] i većina ih ne shvata da su zaraženi.[7] Velike seobe stanovništva proširile su područja u kojima se javljaju slučajevi Chagasove bolesti, koja danas uključuju i mnoge evropske zemlje i SAD.[1] U ovim područjima također je došlo do povećanja broja slučajeva zaključno sa 2014. godinom.[8] Bolest je 1909. prvi opisao Carlos Chagas, po kome je i dobila ime.[1] Ona napada više od 150 životinjskih vrsta.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p "Chagas disease (American trypanosomiasis) Fact sheet N°340". World Health Organization. mart 2013. Pristupljeno 23. 2. 2014. 
  2. ^ a b c d e Rassi A, Rassi A, Marin-Neto JA (april 2010). "Chagas disease". Lancet 375 (9723): 1388–402. PMID 20399979. doi:10.1016/S0140-6736(10)60061-X. 
  3. ^ a b c d Rassi A, Jr; Rassi, A; Marcondes de Rezende, J (juni 2012). "American trypanosomiasis (Chagas disease).". Infectious disease clinics of North America 26 (2): 275–91. PMID 22632639. doi:10.1016/j.idc.2012.03.002. 
  4. ^ "DPDx – Trypanosomiasis, American. Fact Sheet". Centar za kontrolu bolesti (CDC). Pristupljeno 12. 5. 2010. 
  5. ^ Bern C, Montgomery SP, Herwaldt BL, et al. (novembar 2007). "Evaluation and treatment of chagas disease in the United States: a systematic review". JAMA 298 (18): 2171–81. PMID 18000201. doi:10.1001/jama.298.18.2171. 
  6. ^ Rassi A, Dias JC, Marin-Neto JA, Rassi A (april 2009). "Challenges and opportunities for primary, secondary, and tertiary prevention of Chagas' disease". Heart 95 (7): 524–34. PMID 19131444. doi:10.1136/hrt.2008.159624. 
  7. ^ Capinera, John L., ur. (2008). Encyclopedia of entomology (2nd ed. iz.). Dordrecht: Springer. str. 824. ISBN 9781402062421. 
  8. ^ Bonney, KM (2014). "Chagas disease in the 21st Century: a public health success or an emerging threat?". Parasite 21: 11. PMC 3952655. PMID 24626257. doi:10.1051/parasite/2014012. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]