Christian Fürchtegott Gellert

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Christian Fürchtegott Gellert

Christian Fürchtegott Gellert (Hainichen, 4. juli 1715 - Leipzig, 13. decembar 1769), njemački književnik, pjesnik, romanopisac i istaknuti predstavnik njemačkog prosvjetiteljstva čiji su radovi bili popularni u to vrijeme. Bio je popularan po svom radu i po svojoj ličnosti, a njegova predavanja o poeziji, govorništvu i etici su bila izuzetno dobro posjećena. Gellert je bio najpoznatiji po svojim "Basnama i pričama" (njem. Fabeln und Erzählungen) napisanim između 1746. – 1748. godine. Ova zbirka naivno realističnih basni i moraliziranih priča bila je omiljena zbog svoje neposrednosti i jednostavnosti. Te priče ne samo da su imale mnogo čitalaca među običnim ljudima, nego su i uticale na druge pisce bajki. Jednako popularne bile su i "Duhovne ode i pjesme" (njem. Geistliche Oden und Lieder) iz 1757. godine, pjesme i himne koje su kombinovale vjerski osjećaj sa racionalizmom prosvjetiteljstva. Najpoznatija od njih "Nebeska molitva vječna slava" (njem. "Die Himmel rühmen des ewigen Ehren") i "Božija slava u prirodi" ("Die Ehre Gottes aus der Natur"), kasnije korišćena u muzici Ludwiga van Beethovena i dalje se pojavljuje u molitvenim pjesmama. Gellert je 1748. godine napisao sentimentalni roman "Život švedske grofice od G" (njem. Das Leben der schwedischen Gräfin von G), koji je kombinovao egzotične avanture romana s kraja 17. vijeka sa osobinama romana moderne književnosti uvodeći moralistički "porodični roman" u njemačku književnost. [1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Christian Fürchtegott Gellert". britannica.com. Pristupljeno 22. 9. 2015.