Dvorac Eggenberg
| Svjetska baština | |
|---|---|
 | |
| Lokacija |  Austrija |
| Kriterij | i, iv |
| Referenca | 786 |
| Uvrštenje | 1999. (23. sjednica) |
| Proširenja | 2010. |
| Ugroženost | no |
Dvorac Eggenberg (Schloss Eggenberg) u Grazu je najveličanstveniji barokni kompleks u Štajerskoj, Austrija[1]. Dvorac se nalazi na zapadnoj ivici Graza, u gradskom okrugu Eggenberg. Svojim sačuvanim dvorskim prostorijama, prostranim slikovitim vrtovima, ali i umjetninama iz najstarijeg austrijskog muzeja Universalmuseum Joanneum koje su smještene u palači i njenom parku, dvorac Eggenberg se smatra jednim od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Austrije. Zbog svoje kulturne i historijske važnosti dvorac Eggenberg je 2010. godine dodan na UNESCO-ov zaštićeni spomenik historijskog središta Graza.[2]
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
Izgrađen je od 15. do 17.vijeka na mjestu srednjovjekovnog dvorca kao rezidencija jedne od najmoćnijih austrijskih porodice, porodica Eggenberg. Arhitekt Giovanni Pietro de Pomis je na njegovom uređenju u 17. vijeku radio u saradnji s dvorskim slikarom Weissenkircherom. Sam dvorac zauzima prostor od 65 x 80 metara (na tri sprata površina mu je 8000 m2), ali zajedno s parkovima ima preko 90.000 m2.
Hans Ulrich von Eggenberg je u 17. vijeku uredio dvorac po načelima prosvjetiteljstva kako bi odražavao filozofiju racionalno uređenog svijeta. Tako je upotrijebio hijerhijsku organizaciju, logičko-matematički sistem, te načela astronomije, astrologije, ali i alhemije u njegovom planu. Zbog toga dvorac ima kvadratičan tlocrt sa središtem u obliku gotičkog tornja, s tornjevima na sva četiri ugla koji predstavljaju četiri godišnja doba usmjerena prema četiri strane svijeta. Dvorac ima 365 vanjskih prozora (prema broju dana u godini), 52 na 24 prostorije (broj sedmica u godini i sati dana), a svaki sprat ima po 31 sobu (broj dana u mjesecu). Drugi sprat s terasom (piano nobile) ima dodatnih 8 prozora, ukupno 60 (broj sekundi u minuti i minuta u satu).
Sjevernu stranu dvorca čini planetarni vrt i lapidarij od starorimskog kamenja, te ulaz u Novi arheološki muzej u kojem se čuvaju "Kultna kola iz Strettwega"[3][4]. Soba bivšeg vlasnika, Balthasara Eggenberga, koji je u srednjem vijeku posjedovao kraljevsku licencu za kovanje novca, je pretvorena u numizmatički muzej. Kolekcija umjetnina u rasponu od srednjeg vijeka do rane moderne u Staroj galeriji (Alte Galerie) pokazuje razvoj europske umjetnosti od 5. stoljeća.
-
Idealni plan dvorca Eggenberg (Andreas Trost, 1700.) -
Planetarna soba -
Stara galerija -
Planetarni vrt -
Engleski park dvorca
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Das Joanneum – Österreichs Universalmuseum. 2006.
- ^ "UNESCO: Historijski centar Salcburga i dvorac Eggenberg". UNESCO: svjetska baština - pristupljeno 19. 11. 2021.
- ^ "Arheološki muzej u Eggenbergu". Arhivirano s originala, 10. 3. 2010. Pristupljeno 8. 1. 2012.
- ^ Markus Egg, Gerhard Stawinoga: Das hallstattzeitliche Fürstengrab von Strettweg bei Judenburg in der Obersteiermark. Römisch-Germanisches Zentralmuseum, Forschungsinstitut für Vor- und Frühgeschichte, 1996. ISBN 3-88467-036-0
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
47°04′26″N 15°23′29″E / 47.07395°N 15.39137°E
 |
Commons ima datoteke na temu: Dvorac Eggenberg |