Alhemija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Slika "Renel alhemist", William Douglas, 1853
Slika "Renel alhemist", William Douglas, 1853

Alhemija je umijeće postizanja dugovječnosti ili fizičke besmrtnosti pomoću eliksira načinjenog od neplemenitih metala pretvorenih u zlato ili zlatu slične supstance. U historiji nauke, alhemija podrazumijeva ranu formu istraživanja prirode kao i drevnu filozofsku i spiritualnu nauku. Obje ove varijante alhemije kombinuju elemente hemije, metalurgije, fizike, medicine, astrologije, misticizma i spiritualizma, kao i umjetnosti. Alhemiju su praktikovali mudraci u Mesopotamiji, Egiptu, Perziji, Indiji, Japanu, Koreji i Kini. Slični vidovi alhemije se pojavljuju i u antičkoj Grčkoj i u Rimu, kao i kod islamskih naučnika. Najzad dolazi u Evropu, gdje se u raznim vidovima održava sve do 19. vijeka i pojave današnjih nauka. Osoba koja praktikuje alhemiju zove se alhemičar.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Alhemija koji govori o hemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.