Halva
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Halva | |
---|---|
![]() Različite vrste halve | |
arapski (عربي) | (halawa) حَلاوة |
armenski (Հայերեն) | հալվա |
bugarski и ruski (Български i Русский) |
халва |
česki (Česky) |
chalva |
grčki (Ελληνικά) | χαλβάς |
hebrejski (עברית) | (halvah) חלבה |
hindi (हिंदी) | हल्वा (halwaa) |
kurdski (كوردی) | helaw |
makedonski (македонски) | алва |
malteški (Malti) | helwa tat-Tork |
fars | (" Halva ") |
urdu (اردو) | حلوا (halwaa) |
poljski (Polski) | chałwa |
rumunski (Română) | halva |
turski (Türkçe) | helva |
estonski (Eesti) | halvaa |
finski (Suomi) | halva |
Halva je slatko jelo, koje potiče sa Bliskog istoka. Halva, kao poslastica najviše je raširena po Bosni i okolnim zemljama na Balkanu, sjevernoj Africi te zemljama centralne Azije. U Bosni najčešće srećemo halvu od sezama[1] (tahan, arab. طحينة, tahinia). Ova vrsta halve je također najpoznatija u Evropi i Americi. Prave ga i prodaju halvadžije u svojim halvadžinicama. Do 1908. u Sarajevu je postojala čaršija halvadžiluk.
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Ime halva dolazi iz arapske riječi halva (arab. حَلاو), što znači slatkiš.
Vrste halve[uredi | uredi izvor]
U Bosni najčešće srećemo halvu od sezama. Ova vrsta halve je također najpoznatija u Evropi i Americi. Druga poznatija vrsta halve je halva od klica žitarica koja se sreće u Iranu, Pakistanu i Indiji. Također srećemo halvu bez žitarica, od jaja i šećera na području Turske i Grčke. Na halvu se može staviti ulje ili puter kao umak.
Sastojci[uredi | uredi izvor]
To je slatko jelo od pšeničnog brašna, masti i meda ili od sezama, brašna, meda ili šećera. Postoje različite vrste: ćeten-halva, tahan-halva, kos-halva, itd.
- Halva od susama sadrži sezam, tahan i šećer, glukozu ili med. Ponekad se dodaje kakao, pistacije, bademi, vanilija. Po konzistenciji je tvrda, suha i drobi se lahko. Sadrži dosta energije, kalcijuma, proteina, nezasićenih masnih kiselina, magnezijuma i željeza.
- Halva od žitarica, uglavnom u srednjoj Aziji i Indiji, pravi se od klica žitarica, šećera i meda, te biljnog ulja ili putera. Često se dodaju hurme, grožđice ili drugo suho voće ili orasi. U Indiji umjesto žitarica ponekad dodaju mrkvu ili mung. U Grčkoj konzumiraju puno ove vrste halve i onda se često priprema u obliku torte, da bi bila svečanija.
- Halva od suncokreta, nalazimo široko korištenu u zemljama bivšeg SSSR-a.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "TAHIN (pasta od susama)". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 8. 7. 2013.
![]() |
Commons ima datoteke na temu: Halva |