Indij-fosfid
| Indij-fosfid | |
|---|---|
| Općenito | |
| Hemijski spoj | Indij-fosfid |
| Druga imena | Indij(III) fosfid |
| Molekularna formula | InP |
| CAS registarski broj | 22398-80-7 |
| SMILES | [In]#P |
| InChI | 1/In.P/rInP/c1-2 |
| Kratki opis | Crni tetraedno-kubni kristali |
| Osobine1 | |
| Molarna masa | 145,792 g/mol |
| Agregatno stanje | Čvrsto |
| Gustoća | 481 g/cm3, čvrsti |
| Tačka topljenja | 1.062 |
| Rastvorljivost | Blago rastvorljiv u kiselinama |
| Rizičnost | |
| NFPA 704 | |
| 1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. | |
Indij-fosfid (InP) je binarni poluvodič koji se sastoji se od po jednog atoma indija i fosfora. Ima prednju centriranu kubnu kristalnu strukturu. Kristalna struktura je istovjetna onoj za galij arsenid (GaAs), a i većine III-V poluvodiča.[1]
Proizvodnja
[uredi | uredi izvor]
(Vještački obojena)
Indij-fosfid se može dobiti u reakciji bijelog fosfora i indij-jodida na 400 °C.,[2] a također i direktnom kombinacijom prečišćenih elemenata, pri visokim temperaturama i pritiscima ili toplotnom razgradnjom mješavine trialkil indij spoja i fosfina.[3]
Upotreba
[uredi | uredi izvor]InP se koristi u visokosnažnoj i visokofrekventnoj elektronici, zbog svoje superiorne brzine elektrona u odnosu na uobičajene poluvodiče silicija i galij arsenida. Korišten je s indij galij arsenidom da bi se napravio rekordni pseudomorfni cijni bipolarni tranzistor koji bi mogao djelovati na 604 GHz.[4] Također ima direktni prekid trake, što je korisno za optoelektroniku uređaje kao što su laserske diode.
InP se također koristi kao supstrat za epitaksijskii indij galij arsenid u uređajima koji počivaju na opto-elektronici.
Hemija
[uredi | uredi izvor]Indij fosfid ima jedan od najdugovječnijih optičkih fotona bilo kojeg spoja s cink blendnom kristalnom strukturom[5]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Lide D. R. (1998). Handbook of Chemistry and Physics (87 izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. str. 5–20. ISBN 0-8493-0594-2.
- ↑ Indium Phosphide at HSDB
- ↑ InP manufacture
- ↑ Indium Phosphide and Indium Gallium Arsenide Help Break 600 Gigahertz Speed Barrier. 2005
- ↑ Bouarissa, Nadir (juli 2011). "Phonons and related crystal properties in indium phosphide under pressure". Physica B: Condensed Matter. 406 (13): 2583–2587. doi:10.1016/j.physb.2011.03.073. Pristupljeno 22. 3. 2013.
