Infarkt miokarda

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Infarkt miokarda
Drugi naziviSrčani udar ili akutni infarkt miokarda
Blausen 0463 HeartAttack.png
Infarkt miokarda nastaje kada se polahko nakuplja aterosklerotični plak u unutrašnjoj sluznici koronarne arterije, a zatim iznenada pukne, uzrokujući katastrofalnu formaciju tromba, potpuno začepljenje arterije i sprečavanje nizvodnog protoka krvi.
SpecijalnostKardiologija, hitna medicina
SimptomiBol u grudima, kratkoća daha, mučnina, osjećaj nesvjestice, hladan znoj, osjećaj umora; bol u ruci, vratu, leđima, vilici ili trbuhu[1][2]
KomplikacijeSrčana slabost, nepravilan rad srca, kardiogeni šok, srčani zastoj[3][4]
UzrociObično koronarna arterijska bolest[3]
Faktori rizikaVisoki krvni pritisak, pušenje, dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, gojaznost, visok holesterol u krvi[5][6]
Dijagnostička metodaElektrokardiogrami (EKG), analize krvi, koronarna angiografija[7]
TretmanPerkutana koronarna intervencija, tromboliza
LijekAspirin, nitroglicerin, heparin
PrognozaSTEMI 10% rizika od smrti (razvijeni svijet)
Frekvencija15,9 miliona (2015.)
Zona boli usljed srčanog udara

Infarkt miokarda (MI), obično poznat kao srčani udar, nastaje kada se protok krvi smanji ili zaustavi do koronarne arterije srca, uzrokujući oštećenje srčanog mišića.[1] Najčešći simptomi su bol u grudima ili nelagodnost koja se može proširiti u rame, ruke, leđa, vrat ili vilicu.[1] Često se javlja u sredini ili lijevoj strani grudnog koša i traje duže od nekoliko minuta.[1] Nelagodnost se povremeno može osjećati kao žgaravica.[1]Predstavlja odumiranje tkiva srčanog mišića, koje je prouzrokovano prestankom ili naglim smanjenjem cirkulacije krvi koja traje duže od 6 sati. Najčešće je uzrokovan krvnim ugruškom. Ostali simptomi mogu uključivati kratak dah, mučnina, osećaj nesvestice, hladan znoj ili osećaj umora.[1] Oko 30% pogođenih ima atipske simptome.[8] Žene su češće bez bolova u grudima i umjesto toga imaju bol u vratu, rukama ili osjećaju umor.[9] Među osobama starijim od 75 godina, oko 5% je imalo IM sa malo ili nimalo simptoma u historiji.[10] Može biti ga uzrokovati srčana slabost, nepravilan srčani ritam, kardiogeni šok ili srčani zastoj.[3][4]

Uzroci i dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Većina IM se javlja zbog koronarne arterijske bolesti.[3] Faktori rizika su visok krvni pritisak, pušenje, duhana dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, gojaznost, visok holesterol u krvi, loša ishrana i prekomerni unos alkohola.[5][6] Potpuna blokada koronarne arterije uzrokovana rupturom aterosklerotskog plaka obično je osnovni mehanizam IM.[3] MI su rjeđe uzrokovani spazmom koronarnih arterija, koji može biti posljedica uzimanja kokaina, značajnog emocijskog stresa (poznatog kao Takotsubov sindrom ili sindrom slomljenog srca) i ekstremne hladnoće, između ostalog.[11][12][7]Brojni testovi su korisni za dijagnosticiranje, uključujući elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage i koronarografiju. EKG, koji je snimak električne aktivnosti srca,koji može potvrditi ST elevaciju MI (STEMI), ako je ST elevacija prisutna.[8][13] Često korišteni testovi krvi uključuju troponin i rjeđe kreatinski test kinaza MB.

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Bol iza grudne kosti, malaksalost, znojenje, nagon na povraćanje, pad krvnog pritiska, ubrzano lupanje srca.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, elektrokardiografije (EKG), laboratorijskih nalaza.

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Prije svega potrebno je spriječiti iznenadnu smrt do smještaja u bolničku ustanovu, liječi se poremećaj ritma srca, daju se antikoagulansi za sprječavanje stvaranja novih krvnih ugrušaka te trombolitici, koji služe za razbijanje nastalih ugrušaka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f "What Are the Signs and Symptoms of Coronary Heart Disease?". www.nhlbi.nih.gov. September 29, 2014. Arhivirano s originala, 24 February 2015. Pristupljeno 23 February 2015.
  2. ^ signs-of-a-heart-attack/heart-attack-symptoms-in-women "Simptomi srčanog udara kod žena" Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). American Heart Association.
  3. ^ a b c d e "What Is a Heart Attack?". www.nhlbi.nih.gov. December 17, 2013. Arhivirano s originala, 19 February 2015. Pristupljeno 24 February 2015.
  4. ^ a b "Heart Attack or Sudden Cardiac Arrest: How Are They Different?". www.heart.org. Jul 30, 2014. Arhivirano s originala, 24 February 2015. Pristupljeno 24 February 2015.
  5. ^ a b Mehta PK, Wei J, Wenger NK (February 2015). "Ischemic heart disease in women: a focus on risk factors". Trends in Cardiovascular Medicine. 25 (2): 140–51. doi:10.1016/j.tcm.2014.10.005. PMC 4336825. PMID 25453985.
  6. ^ a b Mendis S, Puska P, Norrving B (2011). Global atlas on cardiovascular disease prevention and control (PDF) (1st izd.). Geneva: World Health Organization in collaboration with the World Heart Federation and the World Stroke Organization. str. 3–18. ISBN 978-92-4-156437-3. Arhivirano (PDF) s originala, 2014-08-17.
  7. ^ a b "How Is a Heart Attack Diagnosed?". www.nhlbi.nih.gov. December 17, 2013. Arhivirano s originala, 24 February 2015. Pristupljeno 24 February 2015.
  8. ^ a b Steg PG, James SK, Atar D, Badano LP, Blömstrom-Lundqvist C, Borger MA, et al. (October 2012). "ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation". European Heart Journal. 33 (20): 2569–619. doi:10.1093/eurheartj/ehs215. PMID 22922416.
  9. ^ Coventry LL, Finn J, Bremner AP (2011). "Sex differences in symptom presentation in acute myocardial infarction: a systematic review and meta-analysis". Heart & Lung. 40 (6): 477–91. doi:10.1016/j.hrtlng.2011.05.001. PMID 22000678.
  10. ^ Valensi P, Lorgis L, Cottin Y (March 2011). "Prevalence, incidence, predictive factors and prognosis of silent myocardial infarction: a review of the literature". Archives of Cardiovascular Diseases. 104 (3): 178–88. doi:10.1016/j.acvd.2010.11.013. PMID 21497307.
  11. ^ "What Causes a Heart Attack?". www.nhlbi.nih.gov. December 17, 2013. Arhivirano s originala, 18 February 2015. Pristupljeno 24 February 2015.
  12. ^ Devlin RJ, Henry JA (2008). "Clinical review: Major consequences of illicit drug consumption". Critical Care. 12 (1): 202. doi:10.1186/cc6166. PMC 2374627. PMID 18279535.
  13. ^ "Electrocardiogram". NHLBI, NIH. 9 December 2016. Arhivirano s originala, 11 April 2017. Pristupljeno 10 April 2017.

=Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Šablon:Hemodinamika