Kamičak (Ključ)
Kamičak | |
|---|---|
(naselje) | |
  Kamičak | |
| Koordinate: 44°39′52″N 16°46′26″E / 44.6644°N 16.7739°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Ključ |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 902 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 126306[1] |
| Matični broj općine | 11509 |
Kamičak je naseljeno mjesto u sastavu općine Ključ, Bosna i Hercegovina.
Historija[uredi | uredi izvor]
U naselju Kamičak nalazi se Stari grad Kamičak, na blagom uzvišenju oko kojeg se nalazi relativno ravno zemljište, na lijevoj obali rijeke Sane, oko 15 km nizvodno od Ključa. Najveći dio grada danas je zarastao u gusto rastinje i pristup gradu je veoma otežan.
Pripadao je sistemu odbrane jajačke banovine koja je osnovana nakon pada Bosne u Turske ruke. Svojim položajem i dispozicijom, a pogotovu fortifikacijskim specifičnostima sistem odbrane osiguravao je zaštitu svojih stanovnika od prodora Osmanlija na zapad
Posljednji put se spominje pred pad pod tursku vlast 1495. godine.
Stari grad se ponovo spominje 1694, u vrijeme Ključke kapetanije sa sjedištem u Ključu na Sani. Obuhvatala je dva kadiluka kliškog sandžaka i to Ključ i Jezero s gradovima Ključ, Kamičak i Jezero, a graničila je s Kamengradskom, Džisri-Sanskom, Petrovačkom i Jajačkom kapetanijom.
O srednjovjekovnom gradu Kamičku nalazimo pisane podatke tek iz 18. stoljeća, kada je imao posadu, sve do 1824. godine. Napušten je prije 1833. godine.
Srednjovjekovni grad Kamičak se prostire u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Ulaz u grad se nalazi na jugoistočnom zidu obora. Grad se sastoji od masivne kule koja se nalazi na jugozapadnoj strani i obora koji se nalazi na jugoistočnoj strani. Čeona kula je istaknuta u odnosu na izduženi nepravilni oblik obora. Osnova kule ima kružni oblik čija debljina zidova u donjem dijelu iznosi cca 2,5 do 3,2 m, koji se sužavaju prema vrhu. Zidovi kule su očuvani do visine od cca 8,0 m, a zidovi obora do visine cca 7,0 m. Zidovi kule i obora su zidani lomljenim kamenom sa krečnim malterom kao vezivnim sredstvom. Krov je imao šatorasti oblik i bio je prekriven šindrom.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Kamičak | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991. | 1981.[4] | 1971.[5] | ||||
| Osoba | 902 (100,0%) | 1 005 (100,0%) | 1 018 (100,0%) | 836 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 896 (99,33%) | 1 002 (99,70%)1 | 1 011 (99,31%)1 | 811 (97,01%)1 | |||
| Nepoznato | 4 (0,443%) | – | – | – | |||
| Slovenci | 1 (0,111%) | – | 1 (0,098%) | – | |||
| Ostali | 1 (0,111%) | 1 (0,100%) | 5 (0,491%) | 7 (0,837%) | |||
| Hrvati | – | 2 (0,199%) | – | – | |||
| Srbi | – | – | 1 (0,098%) | 1 (0,120%) | |||
| Jugoslaveni | – | – | – | 16 (1,914%) | |||
| Makedonci | – | – | – | 1 (0,120%) | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2015.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
