Luise Rainer

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Luise Rainer
Luise Rainer
Rođenje (1910-01-12) 12. januar 1910.
Düsseldorf, Pruska, Njemačko Carstvo
Smrt30. decembar 2014(2014-12-30) (104 godine)
London, Engleska
Godine rada1926–2003
Suprug/aClifford Odets ​(1937; razvod 1940)​
Robert Knittel ​(1945; umro 1989)

Luise Rainer (12. januar 1910 – 30. decembar 2014) bila je njemačko-američko-britanska filmska glumica.[1][2] Bila je prva tespijanka koja je osvojila višestruke Oscare, i prva koja je osvajala uzastopno; u trenutku smrti, trinaest dana manje od svog 105. rođendana, bila je najdugovječnija dobitnica Oscara (i najdugovječnija ženska zvijezda iz klasičnog Hollywooda), što je superlativ koji nije premašen do sada.[3]

Započela je svoju glumačku karijeru u Njemačkoj sa 16 godina, pod vodstvom vodećeg austrijskog reditelja Max Reinhardta. U roku od nekoliko godina postala je ugledna berlinska scenska glumica sa Reinhardtovim bečkim pozorišnim ansamblom. Kritičari su visoko hvalili kvalitet njene glume. Nakon godina glume u pozorištu i u filmovima u Austriji i Njemačkoj, otkrili su je skauti talenata Metro-Goldwyn-Mayera, koji su s njom potpisali trogodišnji ugovor 1935. Brojni filmaši su predviđali da bi mogla postati još jedna Greta Garbo, vodeća ženska zvijezda MGM-a u to vrijeme.

Njena prva uloga u američkom filmu bila je u Nestašluci 1935. Sljedeće godine dobila je sporednu ulogu u muzičkoj biografiji Veliki Ziegfeld, gdje je, uprkos ograničenom broju pojavljivanja, njen nastup ispunjen emocijama toliko impresionirao publiku da je nagrađena Oscarom za najbolju glumicu. Kasnije je nazvana "bečka suza" zbog dramatične telefonske scene u filmu.[4] Za njenu slijedeću ulogu, producent Irving Thalberg bio je ubjeđen, uprkos neslaganju studija, da će moći da igra i ulogu siromašne, obične kineske farmerke u filmu Dobra zemlja (1937), zasnovanom na romanu "Pearl Buck" o teškoćama u Kini. Uloga prigušenog karaktera bila je toliko dramatičan kontrast njenom prethodnom živahnom liku da je ponovo osvojila Oscara za najbolju glumicu.[5] Rainer, Jodie Foster i Hilary Swank jedine su glumice koje su osvojile dva Oscara prije svoje 30. godine.

Međutim, kasnije je izjavila da joj se ništa gore nije moglo desiti od osvajanja dva uzastopna Oscara, jer su očekivanja publike od tada pa nadalje bila prevelika da bi se ispunila.[6] Nakon niza beznačajnih uloga, MGM i Rainer su se razišli, zbog čega je prekinula svoju kratku trogodišnju filmsku karijeru, ubrzo se vratila u Evropu. Neki smatraju da je njenom brzom padu doprinio loš savjet o karijeri koji je dobila od svog tadašnjeg supruga, dramaturga Clifforda Odetsa,[7] zajedno sa neočekivanom smrću u 37. godini njenog producenta Irvinga Thalberga, kojem se jako divila. Neki historičari filma je smatraju "najekstremnijim slučajem žrtve Oscara u holivudskoj mitologiji".[8]

Filmografija[uredi | uredi izvor]

Godina Naziv filma Uloga Bilješke
1932. Sehnsucht 202 Kitty
Madame hat Besuch
1933. Today Is the Day Marita Costa
1935. Nestašluci Leopoldine Dur
1936. Veliki Ziegfeld Anna Held Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu
Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara za najbolju glumicu
1937. Dobra zemlja O-Lan Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu
The Emperor's Candlesticks Grofica Olga Mironova
Veliki grad Anna Benton
1938. Ženica Gilberte 'Frou Frou' Brigard
Veliki valcer Poldi Vogelhuber
Dramatic School Louise Mauban
1943. Taoci Milada Pressinger
1997. The Gambler Baka
2003. Poem – Ich setzte den Fuß in die Luft und sie trug Glumi sebe

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Robert D. McFadden (30. 12. 2014). "Luise Rainer Dies at 104. '30s Star Won Back-to-Back Oscars". New York Times. Pristupljeno 30. 12. 2014. ... died on Tuesday at her home in London. She was 104. The cause was pneumonia ...
  2. ^ "Luise Rainer, Hollywood golden era Oscar winner, dies aged 104". BBC News. 30. 12. 2014. Pristupljeno 30. 12. 2014. Actress Luise Rainer, who became the first winner of consecutive Oscars in the 1930s, has died at the age of 104. ...
  3. ^ "Luise Rainer: Oldest Living Oscar Winner Turns 103", Alt Film Guide
  4. ^ "Hilary Swank: The Sequel", Los Angeles Magazine, January 2002 p. 89
  5. ^ Vieira, Mark A. Hollywood Dreams Made Real, Abrams (2008) p. 218
  6. ^ Morgan, Kim.Curse of the Oscar Arhivirano 15. 10. 2007. na Wayback Machine. Special to MSN Movies . Retrieved November 2007.
  7. ^ Affron, Charles, and Edelman, Rob. International Dictionary of Films and Filmmakers, St. James Press (1997) pp. 997–999
  8. ^ Levy, Emanuel. All About Oscar: The History and Politics of the Academy Awards, Continuum International Publ. (2003) p. 314

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]