Međeđa (Sapna)
Međeđa | |
|---|---|
(naselje) | |
  Međeđa | |
| Koordinate: 44°28′34″N 18°57′31″E / 44.4762°N 18.9587°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Općina | Sapna |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 1.220 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
| Matični broj | 163406[1] |
| Matični broj općine | 11312 |
Međeđa je naseljeno mjesto u općini Sapna, Bosna i Hercegovina.
Historija[uredi | uredi izvor]
Kontinutet življenja u Međeđi može se pratiti kroz sačuvane nadgrobne spomenike od bogumila, pa do današnjih dana. Prvi Bogumilski nadgrobni spomenici, u narodu se zovu "mramorovi", nalaze se na dvije lokacije, na lokaciji Markovac gdje ima oko 50 stećaka, te na lokaciji Potkojnice 17 stećaka iz perioda 13. ili 14. vijeka. Mješovito groblje se nalazi na lokalitetu Gladno groblje 300 metara iznad lokaliteta stećaka na Potkojnicama. Na tom groblju se nalaze nišani iz turskog perioda, zatim uspravni stećci, i nadgrobni spomenici iz perioda vladavine Austrougarske. Na drugom kraju, na lokaciji Markovac, nalazi se jedan toponim pod nazivom Zagroblje, gdje je smješteno još jedno mezarje iz perioda turske vladavine. Na dijelu puta prema naselju Bešići nalazi se Staro mezarje, mjesto gdje se nalazila prva džamija, koja se pominje u pisanim aktima, a izvore možemo naći u knjizi Dževada Tosunbegovića (Gornja Spreča), te groblje iz perioda 18. vijeka, koje je skoro uništeno.
Međeđa se do rata u cjelini nalazila u sastavu općine Zvornik, tada je bila na rubu općine, slijepi put sa vrlo lošim uslovima za život. Zbog toga se mnogo stanovnika Međeđe iseljavalo u mjesta oko Zvornika (Bukovik), zatim u Memiće, te mnogo ranije u Tuzlu.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Međeđa se nalazi na obroncima Majevice i granično je područje sa općinom Kalesija.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Međeđa | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013. | 1991.[2] | 1981.[3] | 1971.[4] | ||||
| Osoba | 1 220 (100,0%) | 1 078 (100,0%) | 957 (100,0%) | 687 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 1 191 (97,62%) | 1 077 (99,91%)1 | 947 (98,96%)1 | 684 (99,56%)1 | |||
| Muslimani | 15 (1,230%) | – | – | – | |||
| Ostali | 6 (0,492%) | 1 (0,093%) | 3 (0,313%) | – | |||
| Bosanci | 4 (0,328%) | – | – | – | |||
| Nepoznato | 2 (0,164%) | – | – | – | |||
| Albanci | 1 (0,082%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,082%) | – | – | – | |||
| Srbi | – | – | 4 (0,418%) | 2 (0,291%) | |||
| Jugoslaveni | – | – | 3 (0,313%) | 1 (0,146%) | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 9. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 9. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 1. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 1. 2016.
