Musée d'Orsay

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Musée d'Orsay (fon. muze dorse) je muzej koji se nalazi u Parizu, Francuska, na lijevoj obali rijeke Seine. Smješten je u bivšoj zgradi željezničke stanice Gare d'Orsay, sagrađene između 1898 i 1900. u Beaux-Arts arhitekturi. U muzeju se drže uglavnom primjerci iz francuske umjetnosti koji datiraju između 1848. i 1915, uključujući slike, skulpture, namještaj, i fotografiju. Posjeduje najveću svjetsku zbirku impresionističkih i post-impresionističkih slikara uključujući Moneta, Maneta, Degasa, Renoira, Cézannea, Georges Sera, Sisleyja, Gauguina i Van Gogha. Mnogi od tih radova su ržani u Galerie Nationale du Jeu de Paume prije otvaranja muzeja 1986. godine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Musée d'Orsay pogled sa Passerelle Léopold-Sédar-Senghor
Musée d'Orsay - sat u velikoj sali, Victor Laloux
Unutrašnjost muzeja.

Zgrada muzeja je isprva bila željeznička stanica, pod nazivom Gare d'Orsay, koju je gradila željeznička kompanija Chemin de Fer de Paris à Orléans a završena je na vrijeme za svjetski sajam Exposition Universelle (1900). Zgradu su dizajnirali tri arhitekta: Lucien Magne, Émile Bénard i Victor Laloux. To je bila krajnja stanica za željeznice jugozapadne Francuske sve do 1939.

Od 1939. kratke platforme stanice postale su neprikladne za duže kompozicije vozova koje su se počele koristiti za glavne usluge. Nakon 1939. koristila se za prigradske usluge i dio zgrade je postao poštanski centar za vrijeme Drugog svjetskog rata. Zatim se koristila kao set za nekoliko filmova, kao što je Kafkin Proces snimljen u adaptaciji Orsona Wellesa, i kao sjedište pozorišne kompanije Renaud - Barrault kao i za aukcije, dok je Hôtel Drouot bio obnavljan.

Godine 1970, dobijena je dozvola da se sruši stanica, ali je Jacques Duhamel, tadašnji ministar kulture, presudio protiv planova da se izgradi novi hotel na istom mjestu. Stanica je stavljena na dodatnu listu historijskih spomenika i na kraju je dospjela na glavnu listu 1978. Sugestija da se stanica pretvori u muzej došla je iz Uprave muzeja Francuske. Ideja je bila da se izgradi muzej koji će premostiti jaz između Louvre-a i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Georges Pompidou centru. Plan je prihvaćen od strane Georgesa Pompidoua a studija je napravljena 1974. a 1978. organizovan je natječaj za dizajn novog muzeja. ACT Arhitektura, tim od tri mlada arhitekta (Pierre Colboc, Renaud Bardon i Jean-Paul Philippon), dobili su ugovor koji je uključivao prostor od 20.000 kvadratnih metara na nove četiri etaže. Građevinske radove je izvodila kompanija Bouygues.[1]

1981. godine, italijanski arhitekt, Gae Aulenti izabran je da dizajnira interijer, uključujući i unutrašnje uređenje, dekoraciju, namještaj i opremu muzeja. Na kraju je u julu 1986. godine, muzej bio spreman da primi svoje eksponate. Trebalo je 6 mjeseci da se instalira nešto više od 2000 slika, 600 skulptura i drugih radova. Muzej je svečano otvorio u decembru 1986. godine tadašnji predsjednik François Mitterrand.

Muzej Orsay, pogled sa desne obale rijeke Seine

Na trgu pored muzeja nalazi se šest bronzanih alegorijskih skulpturalnih grupa u nizu, izvajanih za svjetski sajam Exposition Universelle (1878):

Kolekcija[uredi | uredi izvor]

Vincent van Gogh:
Zvjezdana noć iznad Rhone
Arles, septembar 1888
Pierre-Auguste Renoir:
Bal du moulin de la Galette, 1876
Édouard Manet
Ručak na travi
1862-3
Gustave Courbet:
Studio umjetnika 1855
Paul Cézanne:
Igrači karata 1894-1895
Paul Cézanne:
Jabuke i naranče
circa 1899

Slike poznatih slikara[uredi | uredi izvor]

Skulpture[uredi | uredi izvor]

Listu poznatih skulptora sačinjavaju: François Rude, Jules Cavelier, Jean-Baptiste Carpeaux, Auguste Rodin, Paul Gauguin, Camille Claudel, Sarah Bernhardt i Honoré Daumier.

Odabrana zbirka poznatih djela[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Bouygues website: Musée d'Orsay". Bouygues.com. Arhivirano s originala, 5. 12. 2008. Pristupljeno 20. 6. 2012.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]