Podastinje
Podastinje | |
|---|---|
(naselje) | |
  Podastinje | |
| Koordinate: 43°57′27″N 18°04′41″E / 43.957634°N 18.078058°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Srednjobosanski |
| Općina | Kiseljak |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 327 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71250 |
| Pozivni broj | (+387) 30 |
| Matični broj | 125300[1] |
| Matični broj općine | 10472 |
Podastinje je naseljeno mjesto u općini Kiseljak, Bosna i Hercegovina.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Podastinje | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[3] | 1981.[4] | 1971.[5] | 1961.[6] | |||
| Osoba | 327 (100,0%) | 499 (100,0%) | 444 (100,0%) | 452 (100,0%) | 379 (100,0%) | ||
| Hrvati | 320 (97,86%) | 477 (95,59%) | 434 (97,75%) | 449 (99,34%) | 379 (100,0%) | ||
| Srbi | 5 (1,529%) | 6 (1,202%) | 5 (1,126%) | 2 (0,442%) | – | ||
| Romi | 1 (0,306%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 1 (0,306%) | 14 (2,806%) | 1 (0,225%) | 1 (0,221%) | – | ||
| Jugoslaveni | – | 2 (0,401%) | 4 (0,901%) | – | – | ||
Arheološki nalazi[uredi | uredi izvor]
Na arheološkom lokalitetu Crkvina u Podastinju arheolozi su nekoliko puta u posljednjim desetljećima obavili iskapanja. Ispitivanja na ovom lokalitetu vodili su: Karlo Pač 1894. god., M. Mandić 1925. godine, Đuro Basler 1954. godine, Fra Krunoslav Misilo, 1936. godine i Pavao Anđelić 1958. i 1959. godine.Pronađeno je: tridesetak srednjovjekovnih stećaka, ostaci srednjovjekovne crkve posvećene svetoj Luciji i kasnoantičko tvrđava – refugij. Spomenička cjelina i historijsko područje proglašeni su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[7]
Legenda o crkvi svete Lucije u Podastinju[uredi | uredi izvor]
Usmena predaja spominje da je u Podastinju na vrhu stijene na ruševinama stare ilirske gradine i kasnoantičkog refugija bila crkva posvećena svetoj Luciji, te da je u njoj je bio pokopan i jedan biskup. To je legenda nastala na osnovu nadgrobne ploče koja se pripisivala navodnom biskupu i natpisu o crkvi sv. Lucije.[8] Arheolog Đuro Basler je objasnio kako je legenda nastala. Navedena ploča je rimska nadgrobna stela na kojoj je zabilježeno: C . MANLIVS C . L HONESIMVS ANN . L H . S . E (Gaj Manlije Honesimo), a navedeno H . S . E znači hic situs est - ovdje leži. Mještani su zadnja slova sa stele (L H.S.E) protumačili kao “LUCE”. Takvim tumačenjem nastala je legenda o crkvi sv. Lucije. Arheolozi nisu pronašli ostatke ove crkve.[9]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 1. 11. 2015.
- ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2016.
- ^ "Arheološko područje Podastinje". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016.
- ^ “Ploču je navodno 80-ih godina XIX. st. nekuda po noći odvukao austrijski natporučnik Dumičić. Nadalje kazuje pobožni narod, da je sutradan nadošlo vrijeme, koje im je pobilo usjeve, a starac, koji je s Dumičićem ploču otkopao i odvukao, je sutradan preminuo od kapi” Mihovil Mandić, Starine kod fojničkog Kiseljaka, Glasnik Zemaljskog muzeja 37, Sarajevo 1925, 64.
- ^ Đuro Basler, Kreševo-Kiseljak-Fojnica, Glasnik Zemaljskog muzeja Nova serija 9. Sarajevo 1954, 302; Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 36.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Đuro Basler, Kreševo-Kiseljak-Fojnica, Glasnik Zemaljskog muzeja Nova serija 9. Sarajevo 1954, 299-306
- Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 9-97.
- Mihovil Mandić, Starine kod fojničkog Kiseljaka, Glasnik Zemaljskog muzeja 37, Sarajevo 1925, 61-65.
