Podastinje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Podastinje
(naselje)
Podastinje nalazi se u Bosna i Hercegovina
Podastinje
Podastinje
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°57′27″N 18°04′41″E / 43.957634°N 18.078058°E / 43.957634; 18.078058Koordinate: 43°57′27″N 18°04′41″E / 43.957634°N 18.078058°E / 43.957634; 18.078058
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Central Bosnia Canton.gif Srednjobosanski
OpćinaKiseljak
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto327
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71250
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj125300[1]
Matični broj općine10472

Podastinje je naseljeno mjesto u općini Kiseljak, Bosna i Hercegovina.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Podastinje
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba327 (100,0%)499 (100,0%)444 (100,0%)452 (100,0%)379 (100,0%)
Hrvati320 (97,86%)477 (95,59%)434 (97,75%)449 (99,34%)379 (100,0%)
Srbi5 (1,529%)6 (1,202%)5 (1,126%)2 (0,442%)
Romi1 (0,306%)
Ostali1 (0,306%)14 (2,806%)1 (0,225%)1 (0,221%)
Jugoslaveni2 (0,401%)4 (0,901%)

    Arheološki nalazi[uredi | uredi izvor]

    Na arheološkom lokalitetu Crkvina u Podastinju arheolozi su nekoliko puta u posljednjim desetljećima obavili iskapanja. Ispitivanja na ovom lokalitetu vodili su: Karlo Pač 1894. god., M. Mandić 1925. godine, Đuro Basler 1954. godine, Fra Krunoslav Misilo, 1936. godine i Pavao Anđelić 1958. i 1959. godine.Pronađeno je: tridesetak srednjovjekovnih stećaka, ostaci srednjovjekovne crkve posvećene svetoj Luciji i kasnoantičko tvrđava – refugij. Spomenička cjelina i historijsko područje proglašeni su za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[7]

    Legenda o crkvi svete Lucije u Podastinju[uredi | uredi izvor]

    Usmena predaja spominje da je u Podastinju na vrhu stijene na ruševinama stare ilirske gradine i kasnoantičkog refugija bila crkva posvećena svetoj Luciji, te da je u njoj je bio pokopan i jedan biskup. To je legenda nastala na osnovu nadgrobne ploče koja se pripisivala navodnom biskupu i natpisu o crkvi sv. Lucije.[8] Arheolog Đuro Basler je objasnio kako je legenda nastala. Navedena ploča je rimska nadgrobna stela na kojoj je zabilježeno: C . MANLIVS C . L HONESIMVS ANN . L H . S . E (Gaj Manlije Honesimo), a navedeno H . S . E znači hic situs est - ovdje leži. Mještani su zadnja slova sa stele (L H.S.E) protumačili kao “LUCE”. Takvim tumačenjem nastala je legenda o crkvi sv. Lucije. Arheolozi nisu pronašli ostatke ove crkve.[9]

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 1. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    2. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    7. ^ "Arheološko područje Podastinje". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 8. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    8. ^ “Ploču je navodno 80-ih godina XIX. st. nekuda po noći odvukao austrijski natporučnik Dumičić. Nadalje kazuje pobožni narod, da je sutradan nadošlo vrijeme, koje im je pobilo usjeve, a starac, koji je s Dumičićem ploču otkopao i odvukao, je sutradan preminuo od kapi” Mihovil Mandić, Starine kod fojničkog Kiseljaka, Glasnik Zemaljskog muzeja 37, Sarajevo 1925, 64.
    9. ^ Đuro Basler, Kreševo-Kiseljak-Fojnica, Glasnik Zemaljskog muzeja Nova serija 9. Sarajevo 1954, 302; Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 36.

    Literatura[uredi | uredi izvor]

    • Đuro Basler, Kreševo-Kiseljak-Fojnica, Glasnik Zemaljskog muzeja Nova serija 9. Sarajevo 1954, 299-306
    • Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 9-97.
    • Mihovil Mandić, Starine kod fojničkog Kiseljaka, Glasnik Zemaljskog muzeja 37, Sarajevo 1925, 61-65.

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]