Podastinje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Podastinje
Grad
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Srednjobosanski
Općina Kiseljak
Stanovništvo
 - Naselje 499 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 30

Podastinje je naselje u općini Kiseljak, Federacija BiH, BiH.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Podastinje
Godina popisa 1991.
Hrvati 477 (95,59%)
Srbi 6 (1,20%)
Jugoslaveni 2 (0,40%)
Ostali i nepoznato 14 (2,81%)
Ukupno 499

Arheološki nalazi[uredi | uredi izvor]

Na lokalitet Crkvina u Podastinju postoji tridesetak srednjovjekovnih stećaka, a tu su i ostatci srednjovjekovne crkve. Arheolozi su na lokalitetu Crkvina, kao i na drugim lokalitetima u Podastinju, nekoliko puta u posljednjim desetljećima obavili iskapanja.

Legenda o crkvi svete Lucije u Podastinju[uredi | uredi izvor]

Usmena predaja spominje da je u Podastinju na vrhu stijene na ruševinama stare ilirske gradine i kasnoantičkog refugija bila crkva posvećena svetoj Luciji, te da je u njoj je bio pokopan i jedan biskup. To je legenda nastala na osnovu nadgrobne ploče koja se pripisivala navodnom biskupu i natpisu o crkvi sv. Lucije. [1] Arheolog Đuro Basler je objasnio kako je legenda nastala. Navedena ploča je rimska nadgrobna stela na kojoj je zabilježeno: C . MANLIVS C . L HONESIMVS ANN . L H . S . E (Gaj Manlije Honesimo), a navedeno H . S . E znači hic situs est - ovdje leži. Mještani su zadnja slova sa stele (L H.S.E) protumačili kao “LUCE”. Takvim tumačenjem nastala je legenda o crkvi sv. Lucije. Arheolozi nisu pronašli ostatke ove crkve. [2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ “Ploču je navodno 80-ih godina XIX. st. nekuda po noći odvukao austrijski natporučnik Dumičić. Nadalje kazuje pobožni narod, da je sutradan nadošlo vrijeme, koje im je pobilo usjeve, a starac, koji je s Dumičićem ploču otkopao i odvukao, je sutradan preminuo od kapi” Mihovil Mandić, Starine kod fojničkog Kiseljaka, Glasnik Zemaljskog muzeja 37, Sarajevo 1925, 64.
  2. ^ Đuro Basler, Kreševo-Kiseljak-Fojnica, Glasnik Zemaljskog muzeja Nova serija 9. Sarajevo 1954, 302; Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 36.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Đuro Basler, Kreševo-Kiseljak-Fojnica, Glasnik Zemaljskog muzeja Nova serija 9. Sarajevo 1954, 299-306
  • Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 9-97.
  • Mihovil Mandić, Starine kod fojničkog Kiseljaka, Glasnik Zemaljskog muzeja 37, Sarajevo 1925, 61-65.