Razlika između verzija stranice "Endokrini sistem"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: ug:ئىچكى ئاجراتما سىستېمىسى; kozmetičke promjene |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Datoteka:Illu endocrine system.png|desno|mini|227p|Glavne endokrine žlijezde. ([[Muškarac]] lijevo, [[Žena]] desno.) '''1.''' [[Epifiza]] '''2.''' [[Hipofiza]] '''3.''' [[Štitna žlijezda]] '''4.''' [[Grudna žlijezda]] '''5.''' [[Nadbubrežna žlijezda]] '''6.''' [[Pankreas]] '''7.''' [[Jajnici]] '''8.''' [[Testisi]]]] |
[[Datoteka:Illu endocrine system.png|desno|mini|227p|Glavne endokrine žlijezde. ([[Muškarac]] lijevo, [[Žena]] desno.) '''1.''' [[Epifiza]] '''2.''' [[Hipofiza]] '''3.''' [[Štitna žlijezda]] '''4.''' [[Grudna žlijezda]] '''5.''' [[Nadbubrežna žlijezda]] '''6.''' [[Pankreas]] '''7.''' [[Jajnici]] '''8.''' [[Testisi]]]] |
||
'''Endokrini sistem''' je kontrolni sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. U endokrinim žlijezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu [[Hormon|hormoni]] koji su u stvari odgovor na te informacije. Putem njih regulišu se mnoge aktivnosti kao što su: metabolizam, seksualne aktivnosti, rast, metamorfoza, količina [[Voda|vode]] i [[Minerali|minerala]] u organizmu i dr. Pored endokrinih organa hormone luče i neke [[Nervna ćelija|nervne ćelije]] – neurosekretorne ćelije. Hormoni se oslobađaju direktno |
'''Endokrini sistem''' je kontrolni sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. U endokrinim žlijezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu [[Hormon|hormoni]] koji su u stvari odgovor na te informacije. Putem njih regulišu se mnoge aktivnosti kao što su: metabolizam, seksualne aktivnosti, rast, metamorfoza, količina [[Voda|vode]] i [[Minerali|minerala]] u organizmu i dr. Pored endokrinih organa hormone luče i neke [[Nervna ćelija|nervne ćelije]] – neurosekretorne ćelije. Hormoni se oslobađaju direktno u [[krv]], [[Limfa|limfu]] ili cerebrospinalnu tečnost , pošto ove žlijezde nemaju izvodne kanale,i na taj način dospevaju do ciljnih organa na koje dijeluju. |
||
Endokrine žlijezde [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] nastaju od ždrijelnog epitela ([[štitna žlijezda]], [[grudna žlijezda]]), druge su u bliskoj vezi sa [[Mozak|mozgom]] ([[hipofiza]], [[epifiza]]), dok se treće razvijaju u oblasti [[Bubrezi|bubrega]] ([[ |
Endokrine žlijezde [[Kičmenjaci|kičmenjaka]] nastaju od ždrijelnog epitela ([[štitna žlijezda]], [[grudna žlijezda]]), druge su u bliskoj vezi sa [[Mozak|mozgom]] ([[hipofiza]], [[epifiza]]), dok se treće razvijaju u oblasti [[Bubrezi|bubrega]] ([[nadbubrežne žlijezde]]). |
||
I neki drugi organi kao što su: [[jetra]], [[gušterača]], pojedini dijelovi [[crijeva]], bubrezi, [[srce]], [[polne žlijezde]] mogu također imati kao sporednu funkciju unutrašnje lučenje. |
I neki drugi organi kao što su: [[jetra]], [[gušterača]], pojedini dijelovi [[crijeva]], bubrezi, [[srce]], [[polne žlijezde]] mogu također imati kao sporednu funkciju unutrašnje lučenje. |
||
Red 32: | Red 32: | ||
Između žlijezdanih mješkova egzokrinog pankreasa raspoređena su Langerhansova ostrvca koja se sastoje od 3 tipa [[ćelija]] α, β i γ, od kojih β ćelije luče [[inzulin]] (insula = ostrvo), a α luče [[glukagon]]. Ova dva hormona deluju antagonistički na metabolizam glikoze – insulin smanjuje, a glukagon povećava koncentraciju glikoze u krvi. Pri nedostatku insulina dolazi do [[Hiperglikemija|hiperglikemije]] (povišen nivo šećera u krvi) što izaziva šećernu bolest [[Dijabetes]]. |
Između žlijezdanih mješkova egzokrinog pankreasa raspoređena su Langerhansova ostrvca koja se sastoje od 3 tipa [[ćelija]] α, β i γ, od kojih β ćelije luče [[inzulin]] (insula = ostrvo), a α luče [[glukagon]]. Ova dva hormona deluju antagonistički na metabolizam glikoze – insulin smanjuje, a glukagon povećava koncentraciju glikoze u krvi. Pri nedostatku insulina dolazi do [[Hiperglikemija|hiperglikemije]] (povišen nivo šećera u krvi) što izaziva šećernu bolest [[Dijabetes]]. |
||
== Štitna žlijezda (tiroidea)== |
== Štitna žlijezda (tiroidea) == |
||
{{Glavni|Štitna žlijezda}} |
{{Glavni|Štitna žlijezda}} |
||
Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane [[grkljan]]a i [[dušnik]]a. Na rad štitne žlijezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju. |
Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane [[grkljan]]a i [[dušnik]]a. Na rad štitne žlijezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju. |
||
== Paraštitna žlezda (paratiroidea)== |
== Paraštitna žlezda (paratiroidea) == |
||
{{Glavni|Paraštitna žlijezda}} |
{{Glavni|Paraštitna žlijezda}} |
||
Red 68: | Red 68: | ||
[[Jajnici]] luče [[estrogen]]e i [[progesteron]]. Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu [[menstrualni ciklus]]. Progesteron ima ulogu i u [[Trudnoća|trudnoći]] koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona. |
[[Jajnici]] luče [[estrogen]]e i [[progesteron]]. Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu [[menstrualni ciklus]]. Progesteron ima ulogu i u [[Trudnoća|trudnoći]] koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona. |
||
== Ostali organi koji luče hormone== |
== Ostali organi koji luče hormone == |
||
⚫ | U ove organe spadaju [[srce]] (ANP i BNP), [[mišići]] (trombopoetin), [[koža]] (kalcidiol), masno tkivo (leptin), [[želudac]] (gastrin, sekretin, somatostatin i dr.), [[duodenum]] (holecistokinin), [[jetra]] (angiotenzin, somatomedin), [[bubrezi]] (renin), [[posteljica]] (progesteron, estrogen i dr.), [[materica]] (relaksin, prolaktin). |
||
⚫ | U ove organe spadaju [[srce]] (ANP i BNP), [[mišići]] (trombopoetin), [[koža]] (kalcidiol), masno tkivo (leptin), [[želudac]] (gastrin, sekretin, somatostatin i dr.), [[duodenum]] (holecistokinin), [[jetra]] (angiotenzin, somatomedin), [[bubrezi]] (renin), [[posteljica]] (progesteron, estrogen i dr.), [[materica]] (relaksin, prolaktin). |
||
[[Kategorija:Endokrinologija]] |
[[Kategorija:Endokrinologija]] |
||
Red 126: | Red 125: | ||
[[tl:Sistemang endokrin]] |
[[tl:Sistemang endokrin]] |
||
[[tr:Endokrin sistem]] |
[[tr:Endokrin sistem]] |
||
[[ug:ئىچكى ئاجراتما سىستېمىسى]] |
|||
[[uk:Ендокринна система]] |
[[uk:Ендокринна система]] |
||
[[vi:Hệ nội tiết]] |
[[vi:Hệ nội tiết]] |
Verzija na dan 8 februar 2010 u 06:24
Endokrini sistem je kontrolni sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. U endokrinim žlijezdama se pod uticajem informacija iz spoljašnje ili unutrašnje sredine sintetišu hormoni koji su u stvari odgovor na te informacije. Putem njih regulišu se mnoge aktivnosti kao što su: metabolizam, seksualne aktivnosti, rast, metamorfoza, količina vode i minerala u organizmu i dr. Pored endokrinih organa hormone luče i neke nervne ćelije – neurosekretorne ćelije. Hormoni se oslobađaju direktno u krv, limfu ili cerebrospinalnu tečnost , pošto ove žlijezde nemaju izvodne kanale,i na taj način dospevaju do ciljnih organa na koje dijeluju.
Endokrine žlijezde kičmenjaka nastaju od ždrijelnog epitela (štitna žlijezda, grudna žlijezda), druge su u bliskoj vezi sa mozgom (hipofiza, epifiza), dok se treće razvijaju u oblasti bubrega (nadbubrežne žlijezde).
I neki drugi organi kao što su: jetra, gušterača, pojedini dijelovi crijeva, bubrezi, srce, polne žlijezde mogu također imati kao sporednu funkciju unutrašnje lučenje.
Hipotalamus
Hipotalamus luči hormone koji kontrolišu lučenje hormona hipofize.
Epifiza
Mala endokrina žlijezda u mozgu koja luči melatonin.
Hipofiza
Hipofiza je endokrina žlijezda veličine graška smještena u udubljenju, turskom sedlu (Sella turcica), klinaste kosti na bazi lobanje. Spojena je pomoću infundibuluma sa hipotalamusom. Kod čovjeka se sastoji iz dva režnja:
- prednjeg (adenohipofiza)
- zadnjeg (neurohipofiza)
Kod nekih životinja se nalazi i srednji režanj (pars intermedia) koji izlučuje melanocit stimulirajući hormon (MSH).
Endokrini pankreas
Između žlijezdanih mješkova egzokrinog pankreasa raspoređena su Langerhansova ostrvca koja se sastoje od 3 tipa ćelija α, β i γ, od kojih β ćelije luče inzulin (insula = ostrvo), a α luče glukagon. Ova dva hormona deluju antagonistički na metabolizam glikoze – insulin smanjuje, a glukagon povećava koncentraciju glikoze u krvi. Pri nedostatku insulina dolazi do hiperglikemije (povišen nivo šećera u krvi) što izaziva šećernu bolest Dijabetes.
Štitna žlijezda (tiroidea)
Nalazi se priljubljena uz prednju i bočne strane grkljana i dušnika. Na rad štitne žlijezde utiče adenohipofiza preko TSH. Tiroidea luči tiroksin, trijodotironin i tirokalcitonin, hormone za čiju je sintezu neophodan jod. Tiroksin i trijodotironin utiču na fizički i psihički rast i razvoj. Tireokalcitonin snižava nivo kalcijuma u krvi i zajedno sa parathormonom i vitaminom D reguliše okoštavanje kostiju.
Paraštitna žlezda (paratiroidea)
Parna žlijezda – dve gornje i dve donje su priljubljene uz zadnju stranu štitne žlijezde. Luči parathormon koji reguliše količinu kalcijuma i fosfora u krvi i kostima.
Grudna žlijezda (timus)
Grudna žljezda je organ smješten u prednjem, gornjem dijelu grudnog koša odnosno medijastinuma.
Nadbubrežne žlijezde
Nalaze se na gornjim polovima bubrega. Sastoje se iz dva dijela: kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po porijeklu i po funkciji.
Kora luči sljedeće grupe hormona:
- mineralokortikoide: aldosteron, kortikosteron, koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu; nazivaju se hormoni koji čuvaju život;
- glikokortikoide: među njima je najaktivniji kortizol; regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida;
- androgene i estrogene hormone koji utiču na razvoj polnih organa u dječijem uzrastu.
Srž nadbubrežne žlijezde luči adrenalin i noradrenalin. Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema – ubrzavaju rad srca, povećavaju krvni pritisak itd.
Polne žlijezde
Rad polnih žlijezda je pod uticajem adenohipofize.
Endokrina uloga testisa ogleda se u aktivnosti Lejdigovih ćelija koje luče testosteron i androstedion (manje količine). Testosteron u pubertetu dovodi do rasta polnih organa (primarne polne odlike) i razvića sekundarnih polnih odlika.
Jajnici luče estrogene i progesteron. Estrogeni u pubertetu utiču na razvoj polnih organa i sekundarnih polnih odlika. Oba hormona regulišu menstrualni ciklus. Progesteron ima ulogu i u trudnoći koju održava dok se na obrazuje placenta. Tada placenta preuzima ulogu održavanja trudnoće lučenjem ovih hormona.
Ostali organi koji luče hormone
U ove organe spadaju srce (ANP i BNP), mišići (trombopoetin), koža (kalcidiol), masno tkivo (leptin), želudac (gastrin, sekretin, somatostatin i dr.), duodenum (holecistokinin), jetra (angiotenzin, somatomedin), bubrezi (renin), posteljica (progesteron, estrogen i dr.), materica (relaksin, prolaktin).