Cetinje

Cetinje
Cetinje
Grb
Država	Crna Gora
• Gradonačelnik	Milovan Janković
Površina
• Ukupno	910 km2
Stanovništvo
• Ukupno	15.137
Pozivni broj	+382 41
Veb-sajt	www.cetinje.cg.yu

Cetinje je stolno mjesto crnogorske historije i grad u planinskom dijelu Crne Gore, smješten u istoimenom kraškom polju (Cetinjsko polje) podno planine Lovćen, između Boke Kotorske, Skadarskog jezera i Jadranskog mora. Najvažniji je grad u historiji ove države i njen najčešće glavni grad. Prema Ustavu Crne Gore iz 1992. nosi počasni naslov "Prijestolnica Crne Gore".

Zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja historijskih građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja, ovaj grad zaista * zaslužuje opšteprihvaćeni naziv „grad-muzej“.

Cetinje je, također, i sjedište istoimene opštine u Crnoj Gori.

Klima

Umjereno kontinentalna. Topla i sušna ljeta, prosječne temperature od 20 stepeni Celzijusa; hladne i vlažne zime, prosječne temperature 2 stepena Celzijusa; kišovita proljeća i jeseni. Interesantan je podatak da, iako je jedan je od najkišovitijih gradova u Evropi, te grad sa najvećom prosječnom količinom padavina na prostoru bivše Jugoslavije, sam grad nema površinskih vodotokova.

Historija

Nastanak današnjeg Cetinja veže se za 15 vijek i vladara Zete Ivana Crnojevića. Naime, izgubivši od Turaka dotadašnju prijestolnicu Žabljak, Ivan Crnojević se odlučio premjestiti svoje sjedište u nepristupačnije krajeve- u kraško polje podno Lovćena, sagradivši 1482 godine dvor, a potom i manastir Svete Bogorodice, u koji je kasnije premjestio sjedište Zetske mitropolije. Novonastali grad nazvan je po rječici koja je kroz njega prolazila.

Gubitak samostalnosti Zete dovodi do dvovjekovne stagnacije u razvoju Cetinja. Ponovni razvoj počinje tek krajem 17. vijeka dolaskom dinastije Petrović na vlast u Crnoj Gori, a veća urbanizacija i značajniji napredak slijedi sa dolaskom Petra II Petrovića Njegoša na vlast. Za vrijeme njegove vladavine izgrađena je i čuvena Biljarda.

Cetinje se dalje arhitektonski i urbano-populacijski razvijalo proporcionalno razvoju crnogorske državotvornosti, tj. uporedo sa proglašenjem knjaževine Crne Gore (1852 godine pod knjazom Danilom I Petrovićem), te priznanjem samostalnosti (1978 na Berlinskom kongresu) i, konačno, kraljevine Crne Gore (1910 za vrijeme vladavine kralja Nikole I Petrovića).

Za vrijeme vladavine Nikole I, u Cetinju je podignut novi dvor, prvi hotel, bolnica, Djevojački institut, a proglašenjem samostalnosti i uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa evropskim državama i Vladin dom, te mnogobrojne ambasade. Izgrađene na jako maloj međusobnoj udaljenosti, a u različitim arhitektonskim stilovima, ove građevine daju Cetinju urbanu sliku grada jedinstvenu u Evropi.

Nakon Prvog svjetskog rata, Cetinje u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji postaje sjedištem Zetske banovine. Ostavši i dalje značajnim centrom, Cetinje se u periodu između dva svjetska rata nesmetano razvijalo, uvećavajući se i populacijski i teritorijalno i infrastrastrukturalno.

Period nakon Drugog svjetskog rata dovodi do stagnacije Cetinja. Proglašenjem Titograda administrativnim centrom i glavnim gradom SR Crne Gore, kao sastavnog dijela FNRJ/SFRJ Cetinje gubi značaj koji je do tada imalo. Gubeći veliki dio dotadašnjih prihoda, grad je pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka preživljavao privrednu krizu. Pokretanje industrijskih pogona, kao što su fabrika obuće "Košuta", elektroindustrijski holding "Obod" te transportno preduzeće "Bojana", kao i poboljšanje infrastrukture (izgradnja saobraćajnica prema Titogradu i moru, poboljšanje elektroenergetske i vodovodne mreže), uspjeli su do kraja osamdesetih godina ovog vijeka donekle izvući ovaj grad i njegovo stanovništvo iz krize. Međutim, pad socijalizma, tranzicija i krvavi raspad SFRJ uzrokovali su pad okosnica cetinjske privrede, te su ponovo stanovništvo ovog grada doveli u nezavidan ekonomski i socijalni položaj.

Vraćanjem naziva prijestolnica ovom gradu, razvojem sektora visokog obrazovanja, kao i jačanjem turističkih potencijala, cetinjske i crnogorske vlasti nadaju se da će Cetinju vratiti barem dio sjaja koji je ovaj grad imao.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2003. godine, općina Cetinje imala je 18.482 stanovnika, raspoređenih u 94 naseljena mjesta.

Nacionalni sastav:

• Crnogorci - 16.758 (90,67)
• Srbi - 853 (4,61)
• Romi - 129 (0,69)
• nacionalno neopredijeljeni - 277 (1,49)
• ostali - 465 (2,54)

Vjerski sastav:

• pravoslavci - 17.372 (93,99)
• ostali - 420 (2,27)
• neopredijeljeni - 287 (1,55)
• ne vjeruju - 150 (0,81)
• nepoznato - 253 (1,38)

Naseljena mjesta

Bajice, Barjamovica, Bijele Poljane, Bjeloši, Bobija, Boguti, Bokovo, Velestovo, Vignjevići, Vojkovići, Vrba, Vrela, Vuči Do, Gađi, Gornja Zaljut, Gornji Ceklin, Grab, Gradina, Građani, Dide, Dobrska Župa, Dobrsko Selo, Dodoši, Donja Zaljut, Donje Selo, Dragomi Do, Drušići, Dubovik, Dubovo, Dugi Do, Dujeva, Đalci, Đinovići, Erakovići, Žabljak, Žanjev Do, Zabrđe, Zagora, Začir, Izvori, Jankovići, Jezer, Kobilji Do, Kopito, Kosijeri, Kranji Do, Kućišta, Lastva, Lipa, Lješev Stub, Majstori, Malošin Do, Markovina, Meterizi, Mikulići, Milijevići, Mužovići, Njeguši, Obzovica, Ožegovice, Oćevići, Očinići, Pačarađe, Pejovići, Petrov Do, Poda, Podbukovica, Prevlaka, Prediš, Prekornica, Prentin Do, Proseni Do, Radomir, Raičevići, Rvaši, Resna, Ržani Do, Rijeka Crnojevića, Riječani, Rokoči, Smokovci, Tomići, Trešnjevo, Trnjine, Uba, Ubli, Ublice, Ugnji, Ulići, Cetinje, Čevo, Češljari, Šinđon i Štitari.

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima

• Bajice - uk.857, Crnogorci - 792, Srbi - 46, neopredijeljeni - 1, Romi - 1, ostali - 17
• Barjamovica - uk.3, Crnogorci - 3
• Bijele Poljane - uk.16, Crnogorci - 16
• Bjeloši - uk.86, Crnogorci - 80, neopredijeljeni - 1, ostali - 5
• Bobija - uk.39, Crnogorci - 35, Srbi - 4
• Boguti - uk.4, Crnogorci - 4
• Bokovo - uk.20, Crnogorci - 20
• Velestovo - uk.25, Crnogorci - 23, Srbi - 2
• Vignjevići - uk.5, Crnogorci - 5
• Vojkovići - uk.5, Crnogorci - 5
• Vrba - uk.34, Crnogorci - 32, Srbi - 2
• Vrela - uk.35, Crnogorci - 32, ostali - 3
• Vuči Do - uk.3, Crnogorci - 3
• Gađi - uk.0 (nema stanovnika)
• Gornja Zaljut - uk.17, Crnogorci - 16, ostali - 1
• Gornji Ceklin - uk.27, Crnogorci - 24, neopredijeljeni - 2, ostali - 1
• Grab - uk.32, Crnogorci - 32
• Gradina - uk.21, Crnogorci - 17, Srbi - 4
• Građani - uk.23, Crnogorci - 20, ostali - 3
• Dide - uk.0 (nema stanovnika)
• Dobrska Župa - uk.51, Crnogorci - 45, Srbi - 3, neopredijeljeni - 3
• Dobrsko Selo - uk.132, Crnogorci - 124, Srbi - 5, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
• Dodoši - uk.53, Crnogorci - 42, Srbi - 8, neopredijeljeni - 1, ostali - 2
• Donja Zaljut - uk.25, Crnogorci - 25
• Donje Selo - uk.23, Crnogorci - 21, Srbi - 1, ostali - 1
• Dragomi Do - uk.13, Crnogorci - 13
• Drušići - uk.76, Crnogorci - 71, Srbi - 5
• Dubovik - uk.13, Crnogorci - 13
• Dubovo - uk.5, Crnogorci - 5
• Dugi Do - uk.15, Crnogorci - 15
• Dujeva - uk.2, Crnogorci - 2
• Đalci - uk.5, Crnogorci - 5
• Đinovići - uk.3, Crnogorci - 3
• Erakovići - uk.113, Crnogorci - 111, Srbi - 2
• Žabljak - uk.40, Crnogorci - 31, Srbi - 9
• Žanjev Do - uk.2, Crnogorci - 2
• Zabrđe - uk.148, Romi - 110, Crnogorci - 25, Srbi - 3, ostali - 10
• Zagora - uk.27, Crnogorci - 18, Srbi - 9
• Začir - uk.14, Crnogorci - 14
• Izvori - uk.18, Crnogorci - 18
• Jankovići - uk.21, Crnogorci - 21
• Jezer - uk.5, Crnogorci - 5
• Kobilji Do - uk.53, Crnogorci - 53
• Kopito - uk.29, Crnogorci - 28, Srbi - 1
• Kosijeri - uk.16, Crnogorci - 15, Srbi - 1
• Kranji Do - uk.30, Crnogorci - 30
• Kućišta - uk.9, Crnogorci - 8, neopredijeljeni - 1
• Lastva - uk.34, Crnogorci - 34
• Lipa - uk.23, Crnogorci - 23
• Lješev Stub - uk.0 (nema stanovnika)
• Majstori - uk.0 (nema stanovnika)
• Malošin Do - uk.1, Crnogorci - 1
• Markovina - uk.16, Crnogorci - 12, Srbi - 3, ostali - 1
• Meterizi - uk.65, Crnogorci - 48, Srbi - 14, neopredijeljeni - 3
• Mikulići - uk.0 (nema stanovnika)
• Milijevići - uk.8, Crnogorci - 7, Srbi - 1
• Mužovići - uk.14, Crnogorci - 12, Srbi - 2
• Njeguši - uk.17, Crnogorci - 15, Srbi - 1, ostali - 1
• Obzovica - uk.6, Crnogorci - 6
• Ožegovice - uk.11, Crnogorci - 10, neopredijeljeni - 1
• Oćevići - uk.8, Crnogorci - 7, ostali - 1
• Očinići - uk.54, Crnogorci - 53, ostali - 1
• Pačarađe - uk.4, Crnogorci - 4
• Pejovići - uk.5, Crnogorci - 5
• Petrov Do - uk.7, Crnogorci - 7
• Poda - uk.0 (nema stanovnika)
• Podbukovica - uk.21, Crnogorci - 20, ostali - 1
• Prevlaka - uk.24, Crnogorci - 24
• Prediš - uk.15, Crnogorci - 13, ostali - 2
• Prekornica - uk.5, Crnogorci - 5
• Prentin Do - uk.18, Crnogorci - 17, Srbi - 1
• Proseni Do - uk.7, Crnogorci - 7
• Radomir - uk.0 (nema stanovnika)
• Raičevići - uk.89, Crnogorci - 89
• Rvaši - uk.72, Crnogorci - 54, Srbi - 14, neopredijeljeni - 3, ostali - 1
• Resna - uk.13, Crnogorci - 13
• Ržani Do - uk.3, Crnogorci - 3
• Rijeka Crnojevića - uk.216, Crnogorci - 166, Srbi - 34, neopredijeljeni - 5, ostali - 11
• Riječani - uk.20, Crnogorci - 15, Srbi - 5
• Rokoči - uk.54, Crnogorci - 48, Srbi - 2, neopredijeljeni - 2, ostali - 2
• Smokovci - uk.0 (nema stanovnika)
• Tomići - uk.2, Crnogorci - 2
• Trešnjevo - uk.69, Crnogorci - 66, Srbi - 2, ostali - 1
• Trnjine - uk.29, Crnogorci - 29
• Uba - uk.5, Crnogorci - 5
• Ubli - uk.40, Crnogorci - 38, Srbi - 1, neopredijeljeni - 1
• Ublice - uk.1, Crnogorci - 1
• Ugnji - uk.25, Crnogorci - 23, Srbi - 1, ostali - 1
• Ulići - uk.10, Crnogorci - 10
• Cetinje - uk.15.137, Crnogorci - 13.814, Srbi - 660, neopredijeljeni - 252, Romi - 18, ostali - 393
• Čevo - uk.62, Crnogorci - 58, ostali - 4
• Češljari - uk.13, Crnogorci - 12, Srbi - 1
• Šinđon - uk.25, Crnogorci - 19, Srbi - 6
• Štitari - uk.41, Crnogorci - 41

Jezici

• crnogorski - 13.253 (71,70)
• srpski - 4.532 (24,52)
• romski - 101 (0,54)
• ostali i nepoznato - 596 (3,24)

Kultura i obrazovanje

Cetinje je posljednjih pet vijekova kulturno i obrazovno sjedište Crne Gore, pa tako baštini ogromno književno, muzejsko i arhivsko blago, koje se većinom čuva kroz pet republičkih institucija: Narodni muzej Crne Gore, Arhiv Crne Gore, Centralna narodna biblioteka "Đurđe Crnojević", Kraljevsko crnogorsko narodno pozorište "Zetski dom", te Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.

Međutim, Cetinje nije samo poznato po svojim građevinama i istorijskim spomenicima, već svojoj vijekovima dugoj štamšparskoj tradiciji, bogatim bibliotekama, kao i po svojim umjetnicima- ovaj grad je za svojeg postojanja izrodio i ugostio značajan broj književnika i slikara, te stoga ne čudi što su se u ovom gradu smjestile tri akademije- Fakultet likovnih umjetnosti, fakultet dramskih umjetnosti, te Muzička akademija.

Cetinjsko bijenale

Međunarodno bijenale savremene likovne umjetnosti, koje se od 1990 održava svake druge godine. Idejni tvorac ovog bijenala je princ Nikola Petrović, praunuk kralja Nikole I. Od svog začetka do danas, ova kulturna manifestacija sve više dobija na značaju, kako u regiji tako i u Evropi.

Znamenitosti

Tri velike hrišćanske relikvije nalaze se na Cetinju. To su: Ruka Sv. Jovana Krstitelja, čestica Časnog Krsta Gospodnjeg i ikona Presvete Bogorodice Filermose. Prve dvije se čuvaju u Cetinjskom manastiru, a treća u Plavoj kapeli zgrade Vladinog doma.

Crkve i manastiri

• Cetinjski manastir- sagrađen 1701 godine od strane vladike Danila Petrovića, smješten u neposrednoj blizini Biljarde i Dvora kralja Nikole.

• Manastir Crnojevića- sa crkvom Presvete Bogorodice, podignut od strane osnivača Cetinja Ivana Crnojevića 1484 godine. Manastir je razoren od strane Turaka 1692, a na mjestu crkve Presvete Bogorodice kralj Nikola I je 1886 sagradio kapelu. Danas se u ovoj kapeli nalaze posmrtni ostaci Kralja Nikole I i kraljice Milene.

• Vlaška crkva- podignuta u 15 vijeku kao crkva Rođenja Bogorodice. Rušena u 17 i 18 vijeku. Ponovo podignuta 1864 godine, kada je dobila i današnji naziv.

Muzeji

• Muzej Cetinjskog manastira- smješten u dijelu manastirskih konaka, sadrži brojne vrijedne eksponate kao što su svi arhijerejski ornati Dinastije Petrović-Njegoš i krst arhimandrita Grigorija Nestora, te bogate zbirke rukopisnih knjiga, inkunabula i ikona.

• Istorijski muzej- smješten u zgradi Bladinog doma, obuhvata kulturnu društveno-ekonomsku, političku i vojnu prošlost Crne Gore od predslovenskog perioda do danas.

• Etnografski muzej Crne Gore- smješten u zgradi nekadašnjeg Srpskog poslanstva, sa zbirkama koji posjetiocima mogu dočarati drevne načine ishrane, privređivanja i odijevanja, instrumente i oruđa crnogorskih predaka

• Njegošev muzej- smješten u Biljardi, posvećen Petru II Petroviću Njegošu. Obuhvata Njegoševu rezidenciju, dio Njegoševe biblioteke, te dio biblioteke Petra I Petrovića Njegoša

• Njegoševa rodna kuća- nedaleko od Cetinja, u njeguškom zaseoku Erakovići

• Državni muzej Crne Gore- smješten u dvoru kralja Nikole I, rekonstrukcija rezidencije kralja, sa autentičnim primjercima namještaja, te drugim predmetima korištenim od strane kraljevske porodice.

• Umjetnički muzej Crne Gore- smješten u zgradi Vladinog doma. Nacionalnu galeriju ovog muzeja čine: Zbirka umjetnosti jugoslavenskih naroda i narodnosti, Zbirka crnogorske likovne umjetnosti, Zbirka ikona, Zbirka kopija fresaka, te Spomen zbirka Milice Šarić-Vukmanović

Transport

Cetinje je danas dobro komunikacijski uvezano sa ostalim dijelovima Crne Gore. Nalazi se na magistralnoj komunikaciji Podgorica-Cetinje-Budva. Od oba grada je udaljeno oko 30km. Aerodrom u Tivtu nalazi se na oko 50km udaljenosti, a luka Bar oko 70km.

Vanjski linkovi

Službene stranice Cetinja

Visit-montenegro.com

Nedovršeni članak Cetinje koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.