Razlika između verzija stranice "Biljana Plavšić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 8: Red 8:
| redoslijed2 = Srpski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[SR BiH]]
| redoslijed2 = Srpski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[SR BiH]]
| vrijeme_na_vlasti2 = [[1990]]–[[1992]].
| vrijeme_na_vlasti2 = [[1990]]–[[1992]].
| prethodnik2 = ''niko - pozicija osnovana''
| prethodnik2 = ''niko - novoosnovana pozicija''
| nasljednik2 = [[Nenad Kecmanović]]
| nasljednik2 = [[Nenad Kecmanović]]
| redoslijed3 =
| redoslijed3 =
Red 27: Red 27:
| obrazovanje =
| obrazovanje =
| vjera = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| vjera = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavlje]]
| potpis =
| potpis =[[Datoteka:Plavsic B-potpis.jpg|120px]]
| web_stranica =
| web_stranica =
}}
}}

Verzija na dan 1 juni 2017 u 17:36

Biljana Plavšić
2. predsjednik Republike Srpske
Vrijeme na vlasti
19. juli 19964. novembar 1998.
PrethodnikRadovan Karadžić
NasljednikNikola Poplašen
Srpski član Predsjedništva SR BiH
Vrijeme na vlasti
19901992.
Prethodnikniko - novoosnovana pozicija
NasljednikNenad Kecmanović
Rođenje (1930-07-07) 7. juli 1930 (93 godine)
Tuzla, Drinska banovina, Kraljevina Jugoslavija
NacionalnostSrpkinja
Politička strankaSrpski narodni savez Republike Srpske (1997-2006)
Srpska demokratska stranka (1990–1997)
Vjerapravoslavlje
Potpis

Biljana Plavšić (* Tuzla, 7. juli 1930 –), bosanskohercegovačka biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je 1930. u Tuzli. U Sarajevu je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u Zagrebu, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član SDS-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu samozvane Republike Srpske.

Biljana Plavšić je zajedno s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Ratkom Mladićem bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom rata u BiH. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njen dolazak u Bijeljinu na samom početku srpske agresije na BiH, kada je izljubila Željka Ražnatovića Arkana čestitajući mu na obavljenom masakru nad bijeljinskim Bošnjacima. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.

Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.

U septembru 2009. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.[1]

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi