Razlika između verzija stranice "Vodozemci"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
No edit summary |
||
Red 3: | Red 3: | ||
| boja = pink |
| boja = pink |
||
| naziv = Vodozemci |
| naziv = Vodozemci |
||
| raspon_fosila ={{ |
| raspon_fosila ={{Geološki raspon|Late Devonian|Holocene}} |
||
| slika = Bufo melanostictus female.jpg |
| slika = Bufo melanostictus female.jpg |
||
| slika_širina = 240px |
| slika_širina = 240px |
Verzija na dan 24 juni 2020 u 10:56
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Vodozemci | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Potkoljeno | Vertebrata |
Natklasa | Tetrapoda |
Razred | Amphibia Linnaeus, 1758 |
Potklase i redovi | |
Red Temnospondyli - izumrli Potklasa Lepospondyli - izumrli |
Vodozemci ili amfibije (Amphibia) čine vrstu slatkovodnih i kopnenih kičmenjaka. Njihovo naučno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu, ali ostaju cijeli život u blizini vode. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, ali i da bi smanjili gubitak vode preko kože.
Anatomija
Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja pripadnika ove vrste neki udovi su se izgubili. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet prstiju. Imaju pljosnate lobanje i često reducirane kosti. Tako većina nema rebra. Izraženost pršljenova kičme često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. Koža je tanka i gola, ali zato puna žljezda i pigmentnih ćelija. Koža ima važnu ulogu u disanju i razmjeni tjelesnih tekućina. Kao larve, vodozemci imaju škrge, a u odraslom obliku vrlo jednostavna pluća, ali i koža i usta im pomažu pri disanju i kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne životinje pa se prilagođavaju temperaturi okoline. Srce im se sastoji od dvije predkomore, i jedne komore. Crijevni, urinarni i spolni otvor završavaju u kloaki.
Podjela
Djele se na tri osnovne grupe:
- Repati vodozemci (repaši) - Ova vrsta vodozemaca ima gotovo čitav život dva para udova. Pretstavnici ove grupe su: daždevnjaci, vodenjaci, čovječja ribica (koja je endemična u ovom području), itd.
- Bezrepaši (žabe) - Ova vrsta vodozemaca živi pretežno u močvarama. Pokreću se nogama, jačim zadnjim i slabijim prednjim. Postoje razne vrste žaba, npr: zelena žaba, žaba krastača, šumska žaba, itd.
- Beznošci - Ova vrsta je crvoliog oblika, slijepe su i bez udova. Žive u tropskim krajevima.
Evolucija vodozemaca
Većina naučnika koja se bavi pitanjem od evolucije o vodozemcima, tvrde da su svi današnji vodozemci nastali od stegocefala, jednog od izumrlih primitivnih vodozemaca. Za prvobitnog vodozemca kaže se da je to bila riba koja je hodala. Smatra se[ko?] da su stegocefali nastali od riba šakoperki i od stegocefala današnji vodozemci, a riba resoperki više i nema. Međutim, 1958. godine na istočnoj obali Indije otkrivena je zadnja živuća vrsta riba resoperki, pod imenom latimerija. Sve ostale vrste riba resoperki su izumrle prije 80 miliona godina.
Vanjski linkovi
- Amphibians – AnimalSpot.net
- ArchéoZooThèque : Amphibians skeletons drawings : available in vector, image and PDF formats
- Amphibian Specialist Group
- Amphibian Ark
- AmphibiaWeb
- Global Amphibian Assessment
- Amphibian vocalisations on Archival Sound Recordings
Nedovršeni članak Vodozemci koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Commons ima datoteke na temu: Vodozemci |