Razlika između verzija stranice "Megagrad"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 2: Red 2:


Ukupan broj megagradova u svijetu varira od izvora do izvora: prema UN-u iz 2018. u svijetu je postojalo 33 megagrada, prema CityPopulation.de (2020.) bilo ih je 37 a prema Demographia iz 2020. bilo je ukupno 35 takvih gradova. Mnoge od ovih urbanih aglomeracija nalaze se u [[Kina|Kini]] i [[Indija|Indiji]]. Ostale četiri države s više mega gradova su [[Sjedinjene Američke Države]], [[Brazil]], [[Pakistan]] i [[Japan]]. Afrički megagradovi nalaze se u [[Nigerija|Nigeriji]], [[Egipat|Egiptu]] i [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongu]]. Evropski megagradovi prisutni su u [[Rusija|Rusiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Turska|Turskoj]]. Megagradovi se također nalaze i u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], u Brazilu, Meksiku, Kolumbiji, Peruu i Argentinu. Neki izvori identificiraju Tokio (područje šireg Tokija) kao najveći megagrad na svijetu, dok neki drugi takav status pripisuju kineskom [[Guangzhou]]u koji se nalazi u [[Biserna rijeka|Delti Biserne rijeke]].
Ukupan broj megagradova u svijetu varira od izvora do izvora: prema UN-u iz 2018. u svijetu je postojalo 33 megagrada, prema CityPopulation.de (2020.) bilo ih je 37 a prema Demographia iz 2020. bilo je ukupno 35 takvih gradova. Mnoge od ovih urbanih aglomeracija nalaze se u [[Kina|Kini]] i [[Indija|Indiji]]. Ostale četiri države s više mega gradova su [[Sjedinjene Američke Države]], [[Brazil]], [[Pakistan]] i [[Japan]]. Afrički megagradovi nalaze se u [[Nigerija|Nigeriji]], [[Egipat|Egiptu]] i [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongu]]. Evropski megagradovi prisutni su u [[Rusija|Rusiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Turska|Turskoj]]. Megagradovi se također nalaze i u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], u Brazilu, Meksiku, Kolumbiji, Peruu i Argentinu. Neki izvori identificiraju Tokio (područje šireg Tokija) kao najveći megagrad na svijetu, dok neki drugi takav status pripisuju kineskom [[Guangzhou]]u koji se nalazi u [[Biserna rijeka|Delti Biserne rijeke]].

== Spisak megagradova ==

{| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="margin:auto; margin:auto; text-align: center;"
|-
!scope="col" rowspan=2| Megagrad
!scope="col" rowspan=2 class="unsortable"| Fotografija
!scope="col" rowspan=2| Država
!scope="col" rowspan=2| Regija
!scope="col" colspan=3| Procijenjena populacija
|-
!scope="col"| CityPopulation.de<br>2020<ref name="citypopulation">{{cite web|url=https://www.citypopulation.de/en/world/agglomerations/|title=Major Agglomerations of the World|website=CityPopulation.de|access-date=14. 7. 2021}}</ref>
!scope="col"| Demographia<br>2020<ref name="Demographia">{{cite web|title=Demographia World Urban Areas, 15th Annual Edition|url=http://www.demographia.com/db-worldua.pdf|publisher=[[Demographia]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200802083106/http://www.demographia.com/db-worldua.pdf|archive-date=2 August 2020|date=June 2020|access-date=14. 7. 2021|url-status=dead}}</ref>
!scope="col"|UN DESA<br>2018<ref name = "UrbanizationProspects2018">{{cite web|title=World Urbanization Prospects, The 2018 Revision|url=https://population.un.org/wup/Publications/Files/WUP2018-Report.pdf|publisher=[[United Nations Department of Economic and Social Affairs|UN DESA]]|page=77|date=7 August 2019|access-date=14. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318222514/https://population.un.org/wup/Publications/Files/WUP2018-Report.pdf|archive-date=18 March 2020}}</ref>
|-
!scope="row"| [[Bangalore]]
| [[File:UB City.jpg|120x120px]]
| {{ZID|Indija}}
| [[Južna Azija]]
| 12.200.000
| 13.707.000
| 11.440.000
|-
!scope="row"| [[Bangkok]]
| [[File:0008871 - Krung Thep Bridge 001.jpg|122x122px]]
| {{ZID|Tajland}}
| [[Jugoistočna Azija]]
| 18.800.000
| 17.066.000
| 10.156.000
|-
!scope="row"| [[Peking]]
| [[File:Beijing_skyline_from_northeast_4th_ring_road_(cropped).jpg|alt=|120x120px]]
|{{ZID|Kina}}
| [[Istočna Azija]]
| 19.800.000
| 19.433.000
| 19.618.000
|-
!scope="row"| [[Bogotá]]
| [[File:Con-un-bate-y-un-cuchillo-dos-mujeres-fueron-agredidas-en-Chapinero.jpg|120px]]
| {{ZID|Kolumbija}}
| [[Južna Amerika]]
| 9.600.000
| 9.464.000
| 10.574.000
|-
!scope="row"| [[Buenos Aires]]
| [[File:High-rises of Puerto Madero (40022145164).jpg|120px]]
| {{ZID|Argentina}}
| [[Južna Amerika]]
| 16.400.000
| 16.157.000
| 14.967.000
|-
!scope="row"| [[Kairo]]
| [[File:Flickr - archer10 (Dennis) - Egypt-2A-007.jpg|120px]]
| {{ZID|Egipat}}
| [[Afrika]]
| 21.000.000
| 19.372.000
| 20.076.000
|-
!scope="row"| [[Chengdu]]
| [[File:Niushikou, Jinjiang, Chengdu, Sichuan, China - panoramio (cropped).jpg|120x120px]]
| {{ZID|Kina}}
| [[Istočna Azija]]
| 9.600.000
| 11.309.000
| 8.813.000
|-
!scope="row"| [[Chennai]]
| [[File:Chennai skyline.JPG|120px]]
| {{ZID|Indija}}
| [[Južna Azija]]
| 11.300.000
| 11.324.000
| 10.456.000
|-
!scope="row"| [[Chongqing]]
| [[File:重庆市渝中区半岛.jpg|alt=|119x119px]]
|{{ZID|Kina}}
| [[Istočna Azija]]
| 8.150.000
| 7.739.000
| 14.838.000
|-
!scope="row"| [[Delhi]]
| [[File:Skyline at Rajiv Chowk.JPG|120px]]
| {{ZID|Indija}}
| [[Južna Azija]]
| 30.300.000
| 29.617.000
| 28.514.000
|-
!scope="row"| [[Dhaka]]
|[[File:Dhaka 14th March (32624769393).jpg|alt=|120x120px]]
| {{ZID|Bangladeš}}
| [[Južna Aziia]]
| 20.200.000
| 15.443.000
| 19.578.000
|-
!scope="row"| [[Guangzhou]]
| [[File:Guangzhou Twin Towers.jpg|alt=|120x120px]]
| {{ZID|Kina}}
| [[Istočna Azija]]
| 46.700.000
| 20.902.000
| 12.638.000
|-
!scope="row"| [[Ho Chi Minh City]]
| [[File:Saigon skyline night view.jpg|120px]]
| {{ZID|Vijetnam}}
| [[Jugoistočna Azija]]
| 8.600.000
| 13.312.000
| 8.145.000
|-
!scope="row"| [[Hyderabad]]
| [[File:High Rise buildings in Madhapur from Golkonda hill.jpg|alt=|120x120px]]
| {{ZID|Indija}}
| [[Južna Azija]]
| 10.200.000
| 9.746.000
| 9.482.000
|-
!scope="row"| [[Istanbul]]
| [[File:İstanbul view from İstanbul Sapphire observation deck Aug 2014, p9.JPG|120px]]
| {{ZID|Turska}}
| [[Evropa]], [[Jugozapadna Azija]]
| 16.000.000
| 15.154.000
| 14.751.000
|-
!scope="row"| [[Jakarta]]
| [[File:SCBD, Jakarta.jpg|120px]]
|{{ZID|Indonezija}}
| [[Jugoistočna Azija]]
| 31.300.000
| 34.540.000
| 10.517.000
|-
|-
|}


== Reference ==
{{reference}}


[[Kategorija:Gradovi]]
[[Kategorija:Gradovi]]

Verzija na dan 14 juli 2021 u 15:06

Megagrad ili velegrad jest vrlo velik grad, obično sa populacijom većom od 10 miliona ljudi. Precizne definicije za megagrad se razlikuju pa tako Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija u svom izvještaju Očekivanja u pogledu svjetske urbanizacije za 2018. godinu uvrstio je urbane aglomeracije s preko 10 miliona stanovnika. Izvještaj Univerziteta u Bonnu navodi da se megagradovi obično definiraju kao metropolitanska područja s ukupnom populacijom od 10 ili više miliona ljudi. Međutim, u pojedinim izvorima se navodi da su kriteriji za status megagrada populacija od 5 do 8 miliona stanovnika uz gustoću naseljenosti od 2.000 stanovnika po km2. Termini kao što su konurbacija, metropola i metropleks također se primenjuju za megagradove.

Ukupan broj megagradova u svijetu varira od izvora do izvora: prema UN-u iz 2018. u svijetu je postojalo 33 megagrada, prema CityPopulation.de (2020.) bilo ih je 37 a prema Demographia iz 2020. bilo je ukupno 35 takvih gradova. Mnoge od ovih urbanih aglomeracija nalaze se u Kini i Indiji. Ostale četiri države s više mega gradova su Sjedinjene Američke Države, Brazil, Pakistan i Japan. Afrički megagradovi nalaze se u Nigeriji, Egiptu i DR Kongu. Evropski megagradovi prisutni su u Rusiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Turskoj. Megagradovi se također nalaze i u Latinskoj Americi, u Brazilu, Meksiku, Kolumbiji, Peruu i Argentinu. Neki izvori identificiraju Tokio (područje šireg Tokija) kao najveći megagrad na svijetu, dok neki drugi takav status pripisuju kineskom Guangzhouu koji se nalazi u Delti Biserne rijeke.

Spisak megagradova

Megagrad Fotografija Država Regija Procijenjena populacija
CityPopulation.de
2020[1]
Demographia
2020[2]
UN DESA
2018[3]
Bangalore Indija Južna Azija 12.200.000 13.707.000 11.440.000
Bangkok Tajland Jugoistočna Azija 18.800.000 17.066.000 10.156.000
Peking Kina Istočna Azija 19.800.000 19.433.000 19.618.000
Bogotá Kolumbija Južna Amerika 9.600.000 9.464.000 10.574.000
Buenos Aires Argentina Južna Amerika 16.400.000 16.157.000 14.967.000
Kairo Egipat Afrika 21.000.000 19.372.000 20.076.000
Chengdu Kina Istočna Azija 9.600.000 11.309.000 8.813.000
Chennai Indija Južna Azija 11.300.000 11.324.000 10.456.000
Chongqing Kina Istočna Azija 8.150.000 7.739.000 14.838.000
Delhi Indija Južna Azija 30.300.000 29.617.000 28.514.000
Dhaka Bangladeš Južna Aziia 20.200.000 15.443.000 19.578.000
Guangzhou Kina Istočna Azija 46.700.000 20.902.000 12.638.000
Ho Chi Minh City Vijetnam Jugoistočna Azija 8.600.000 13.312.000 8.145.000
Hyderabad Indija Južna Azija 10.200.000 9.746.000 9.482.000
Istanbul Turska Evropa, Jugozapadna Azija 16.000.000 15.154.000 14.751.000
Jakarta Indonezija Jugoistočna Azija 31.300.000 34.540.000 10.517.000


Reference

  1. ^ "Major Agglomerations of the World". CityPopulation.de. Pristupljeno 14. 7. 2021.
  2. ^ "Demographia World Urban Areas, 15th Annual Edition" (PDF). Demographia. June 2020. Arhivirano s originala (PDF), 2 August 2020. Pristupljeno 14. 7. 2021.
  3. ^ "World Urbanization Prospects, The 2018 Revision" (PDF). UN DESA. 7 August 2019. str. 77. Arhivirano s originala (PDF), 18 March 2020. Pristupljeno 14. 7. 2021.