Zvjezdana klasifikacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Spektralna klasa)

Zvjezdana ili spektralna klasifikacija određuje tip zvijezde na osnovu njenog spektra elektromagnetnog zračenja.[1]

Spektar elektromagnetnog zračenja[uredi | uredi izvor]

Spektralne linije zvijezda se sastoje od apsorpcionih i emisijskih linija. Raspored zraka raznih dužina ovisi o temperaturi (u fotosferi), gravitaciji zvijezde kao i unutrašnjem pritisku koji u njoj vlada.

Harvardska klasifikacija [1][uredi | uredi izvor]

U najširoj upotrebi se nalazi tzv. Harvardska klasifikacija. Uvedena je od Edward C. Pickeringa i Anny J. Cannon, dok su radili na opservatoriji u Harvardu. Zvjezdane klase glavnog niza označavaju se velikim slovima: O, B, A, F, G, K, M. Osim toga postoje još S i C koje predstavljaju sporedni niz. Neiskorištavanje cijele abecede ima historijsku pozadinu.

Rane (stare) zvijezde dobijaju oznaku O, B i A dok kasne (nove) imaju G, K, M. Podtipovi se označavaju dodatno s brojevima od 0 do 10: npr spektralna klasa G5 nalazi se između F0 i K0. Imaju dodaci e (emisijske spektralne linije), m (kod A klase visoko prisustvo metala) i p (posebne nekategorisane osobine).[2] [3]

Morgan-Keemanova klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Zvijezde istog spektralnog tipa dijele se dodatno na klase sjaja (eng. luminosity class). Oznake su rimski brojevi od I do VII. Što je veći broj to više opada sjaj.

Primjer:

Zvijezda ima spektralni tip O 9,5 V: glavni niz klase O podtip 9,5 s klasom sjaja V.

Glavni niz[uredi | uredi izvor]

Klasa Temperatura K[3] Osobine Poznate [2]
O 28000-50000 Plave zvijezde s veoma visokom temperaturom, apsorcijske linije helija II θ Ori
B 9900-28000 Plave zvijezde s visokom temperaturom, apsorcijske linije neutralnog helija I. Kod kasnijih podtipova raste prisustvo spektralnih linija vodika I. β Ori
A 7400-9900 Bijele zvijezde, veoma jake apsorpcijske linije vodika I, koje kod kasnijih podtipova opadaju a rastu linije kalija i ioniziranog kalcija. α CMa (Sirijus)
F 6000-7400 Bijele zvijezde, prisustvo spektralnih linija kalcija II raste, učestalost vodika I pada. Približavanje G klasi dovodi do porasta ugljikovodičnih radikala α CMi (Prokyon)
G 4900-6000 Žute zvijezde, spektralne linije kalcija II preovladavaju, prisustvo željeza i drugih metala Sunce
K 3500-4900 Narandžaste zvijezde, spektralne linije neutralnih elemenata. Prisustvo titanij-oksida α Boo (Arktur)
M 2000-3500 Veoma hladne, crvene zvijezde. Jače prisustvo spektralnih linija titanij-oksida i drugih metala α Ori

Sporedni niz[uredi | uredi izvor]

Klasa Temperatura K[3] Osobine Poznate
S 2000-3500 Slične M klasi, spektralne linije cirkonij-oksida i molekula rijetkih elemenata
C 1900-3500 Spektralne linije ugljiko-nitrogena, ugljik-monoksida i ugljika (karbona). U ovu klasu spadaju ugljične zvijezde.

Posebni nizovi[uredi | uredi izvor]

DAV klasa[uredi | uredi izvor]

Radi se o bijelim patuljcima, koji imaju sloj koji se sastoji isključivo od vodika. Nazivaju se i ZZ Ceti zvijezde, promjena sjaja iznosi nekoliko minuta. Temperatura iznosi 10000-15000 K.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Der Brockhaus ASTRONOMIE, 2006 Brockhaus GmbH Leipzig, Mannheim ISBN 3-7653-1231-2 (de)
  2. ^ a b Spektralne klase sa Max Planck Institut u Bonnu pristupljeno 26. 2.2015 (de)
  3. ^ a b c Spektralne klaseabenteuer-universum.de pristupljeno 26. 2.2015 (de)
  4. ^ James B. Kaler,Hertzsprung-Russelov dijagramstars.astro.illinois.edu, pristupljeno 25. 2.2015 (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]