Stadion pod Bijelim brijegom

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stadion pod Bijelim brijegom
Stadion HŠK Zrinjski.JPG
Stadion pod Bijelim brijegomUEFA Nuvola apps mozilla.pngNuvola apps mozilla.png
Puni nazivStadion HŠK Zrinjski
(Stadion pod Bijelim brijegom)
LokacijaMostar, Bosna i Hercegovina
Koordinate43°20′44″N 17°47′43″E / 43.34556°N 17.79528°E / 43.34556; 17.79528
Izgrađen1958.
VlasnikGrad Mostar
OperatorHŠK Zrinjski
PovršinaTrava
Kapacitet25.000[1]
(9000 sjedećih)
Dimenzije terena105 × 70 m
Korisnici
FK Velež Mostar (1958–1992)
HŠK Zrinjski (1994–)
Reprezentacija Bosne i Hercegovine

Stadion pod Bijelim brijegom višenamjenski je sportski stadion u Mostaru. To je najveći stadion u Hercegovini, a drugi po veličini u Bosni i Hercegovini (odmah poslije Olimpijskog stadiona "Asim Ferhatović Hase" u Sarajevu).

Stadion[uredi | uredi izvor]

Službeno je otvoren 7. septembra 1958.[2] godine. U početku je imao samo donju zapadnu tribinu, da bi kasnije bila izgrađena i gornja zapadna. Prije postavljanja stolica imao je kapacitet od 25.000 mjesta za stajanje. Postavljeno je 9000 stolica, koliki je i kapacitet za evropske utakmice. Ima veliku zapadnu i malu istočnu tribinu. Travnjak okružuje atletska staza tako da se na njemu mogu održavati i atletska takmičenja i mitinzi. Do rata u Bosni i Hercegovini 1992. na njemu je igrao Velež.[3][4] Bio je jedan od najuređenijih u Jugoslaviji s vrtom i spomen-obilježjem antifašističkim borcima Mostara (tzv "Raketa").

Stadion tokom rata[uredi | uredi izvor]

Korišten je kao sabirni centar i logor za nehrvate iz dijelova Mostara i Hercegovine koje je kontrolirao HVO. Bio je pod kontrolom jedinica HV-a iz Splita i Dalmacije, što je objelodanjeno videodokazima na javnim televizijama u Bosni i Hercegovini nakon 2000.

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Završetkom rata u Mostaru novoosnovana mostarska općina Jugozapad dodjeljuje stadion HŠK Zrinjskom, koji je 1992. u Međugorju obnovio svoj rad i time Zrinjski dobija svoj dom za odigravanje domaćih utakmica u tadašnjoj ligi Herceg-Bosne, a kasnije i Bosne i Hercegovine. Kasnije je ovaj ugovor između općine Mostar-Jugozapad i uprave Zrinjskog produžen na 110 godina. Po registru koji vodi Nogometni savez Bosne i Hercegovine, stadion nosi naziv "Stadion HŠK Zrinjski" i pripada istoimenom klubu. Velež je više puta tražio dozvolu za odigravanje svojih domaćih utakmica pod Bijelim brijegom. Politička situacija u Mostaru također onemogućava Veležu odigravanje domaćih utakmica na ovom stadionu iako je uprava kluba prijavila Savezu ovaj stadion kao svoj. Do rješenja ovog problema Velež koristi stadion "Rođeni" u Vrapčićima.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Kapacitet Stadiona pod Bijelim brijegom". hskzrinjski.ba. Arhivirano s originala, 15. 8. 2015. Pristupljeno 28. 7. 2015.
  2. ^ "Rođeni se prisjetili otvaranja stadiona pod Bijelim brijegom i pobjede nad Željom". klix.ba. Pristupljeno 6. 4. 2020.
  3. ^ "Velež treći put pravi stadion, prvi put vlastiti". Al Jazeera Balkans. 4. 11. 2017. Pristupljeno 4. 4. 2019.
  4. ^ "Hrvatski intelektualci poručuju: Vratite Veležu stadion, Mostar bez Rođenih pod Bijelim brijegom nije Mostar". tacno.net. 17. 3. 2015. Pristupljeno 9. 5. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]