Idi na sadržaj

Temperatura

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Temperatura je fizikalna veličina kojom se izražava toplotno stanje neke materije. Ona ovisi o tome koliko toplote sadrži neko tijelo određene mase i pritiska. Temperatura ne može prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplota, a temperature se izjednačavaju. Jedinica za mjerenje temperature u SI jeste kelvin (K), a postoji i još nekoliko jedinica koje ne pripadaju SI: stepen Celzija (°C), stepen Fahrenheita (°F). Najniža teoretski moguća temperatura je 0 K (-273,15 °C). Naziva se apsolutnom nulom.

Apsolutna termodinamička temperatura

[uredi | uredi izvor]

Ova definicija temperature polazi od rada reverzibilne toplotne mašine, za koji je omjer temperatura toplog i hladnog rezervoara jednak omjeru količine topline predane iz toplog i primljene u hladni rezervoar:

Ovo je univerzalna definicija temperature stoga što je nezavisna o materijalu (tvari) i načinu rada toplotne mašine dokle god je toplotna mašina reverzibilna.

Mnogi fizički procesi povezani su s temperaturom; neki od njih su dati u nastavku:

Temperaturnim skalama su potrebne dvije vrijednosti za definiciju: tačka odabrana kao nula stepeni i veličine inkrementalne jedinice temperature.

Apsolutna nula

[uredi | uredi izvor]

Na apsolutnoj nuli temperature, nikakva energija se ne može ukloniti iz materije kao toplota, što je činjenica izražena u trećem zakonu termodinamike. Na ovoj temperaturi materija ne sadrži makroskopsku toplotnu energiju, ali i dalje ima kvantno-mehaničku energiju nulte tačke kako je predviđeno principom nesigurnosti, iako to ne ulazi u definiciju apsolutne temperature. Eksperimentalno, apsolutnoj nuli se može pristupiti samo vrlo blisko; nikada se ne može postići (najniža temperatura postignuta eksperimentom je 100 pK).  Teoretski, u tijelu na temperaturi od apsolutne nule, prestalo je svo klasično kretanje njegovih čestica i one su u potpunom mirovanju u ovom klasičnom smislu. Apsolutna nula, definisana kao 0, tačno je jednako −273,15 ili −459,67.

Napomene i reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Agency, International Atomic Energy (1974). Thermal discharges at nuclear power stations: their management and environmental impacts: a report prepared by a group of experts as the result of a panel meeting held in Vienna, 23–27 October 1972. International Atomic Energy Agency.
  2. ^ Watkinson, John (2001). The Art of Digital Audio. Taylor & Francis. ISBN 978-0-240-51587-8.
Dva termometra koja pokazuju temperaturu u Celzijusima i Farenhajtu

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Temperatura koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.