Veliki pas (sazviježđe)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Veliki pas (lat.: Canis Major)
Canis Major
klikni za veću sliku
SkraćenicaCMa
GenitivCanis Majoris
SimboliziraZevsov pas Lelap
Rektascenzija7 h
Deklinacija-20°
Površina380 kv. stepen. (rang: 43.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
6
Najsjajnija zvijezdaαCanis Majoris (Sirijus)
(Priv. mag. -1.42)
Meteorski pljuskovine postoje
Susjedna sazviježđaJednorog Golub Krma Zec
Vidljivo u rasponu geografskih širina: +65° i −90°
U najboljem položaju za posmatranje u 21h u mjesecu februaru.

Veliki pas (lat.Canis Major) je sazviježđe na nebu. Prvo otkriće je napravio u 2. vijeku grčki astronom Ptolomej. Najsjajnija zvijezda Sirijus udaljena je od Sunca 8.6 sg i ima prividnu magnitudu od -1.42. Ona je najsjajnija na našem nebu i druga po udaljenosti od nas. Zajedno s Prokionom (Mali pas) i Betelgez (Orion) čini Zimski trougao. [1] [2]

Važniji objekti [1] [2][uredi | uredi izvor]


Mitologija [1][uredi | uredi izvor]

Zeus je imao psa Lelapa koji je bio najbrži. Poklonio ga je zajedno s kopljem (koje ne može promašiti) Evropi. Evropu je nesretnim slučajem u lovu ubio njen muž Kefal, upravo tim kopljem.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c Sazviježđe Veliki pas iz Constellation Guide učitano 19.03.2014 (en)
  2. ^ a b Sazviježđe Veliki pas iz arhiva astronomije u Arhivirano 19. 1. 2014. na Wayback MachineMinhenu Njemačka učitano 19.03.2014 (de)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]