Vrsinje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Vrsinje je župa stare sklavinije Travunije, koju pominje Konstantin VII Porfirogenet u svom djelu O upravljanju državom (sredina 10. vijeka). Prema Marku Vegi ime područja Vrsinje nastalo je od trave vrsinje kojom obiluje taj kraj.

Travunija je kasnije u posjedu dinastije Nemanjića, oblasnog gospodara Nikole Altomanovića, pa podjeljena između bosanskih velikaša Pavlovića i Kosača. Vrsinje je pripadalo rodu Kosače.

Vrsinje se nalazi u današnjoj istočnoj Hercegovini. Prostire se nad južnim dijelom Konavala uz područje Trebinja i Dračevice. Ranije je bilo u Travuniji, a krajem 14. i u 15. vijeku je izdvojeno područje u posjedu Kosača. Rijetki su pomeni naseljenih mjesta na području Vrsinja. Nema većih urbanih središta: 'selo Dobrovoja Branojevića', Konjsko, Bogojevića Selo ('villa Bogoe').

Vrsinje je pomenuto je u kupoprodajnoj povelji porodice Sankovići 1391. kao granično sa župom Konavli. Blizina dubrovačke granice omogućavala je Vrsinjanima da se bave pljačkanjem svojih susjeda i trgovaca po obližnjem putu koji je preko Trebinja išao u pravcu trgova na Drini (Via Drine), po čemu su ostali upamćeni. Istaknutu poziciju imali su Dobrovojevići, ljudi vojvode Sandalja Hranića Kosače.