Vrsinje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Vrsinje je župa stare sklavinije Travunije, koju pominje Konstantin VII Porfirogenet u svom djelu O upravljanju državom (sredina 10. vijeka). Prema Marku Vegi ime područja Vrsinje nastalo je od trave vrsinje kojom obiluje taj kraj.

Travunija je kasnije u posjedu dinastije Nemanjića, oblasnog gospodara Nikole Altomanovića, pa podjeljena između bosanskih velikaša Pavlovića i Kosača. Vrsinje je pripadalo rodu Kosače.

Vrsinje se nalazi u današnjoj istočnoj Hercegovini. Prostire se nad južnim dijelom Konavala uz područje Trebinja i Dračevice. Ranije je bilo u Travuniji, a krajem 14. i u 15. vijeku je izdvojeno područje u posjedu Kosača. Rijetki su pomeni naseljenih mjesta na području Vrsinja. Nema većih urbanih središta: 'selo Dobrovoja Branojevića', Konjsko, Bogojevića Selo ('villa Bogoe').

Vrsinje je pomenuto je u kupoprodajnoj povelji porodice Sankovići 1391. kao granično sa župom Konavli. Blizina dubrovačke granice omogućavala je Vrsinjanima da se bave pljačkanjem svojih susjeda i trgovaca po obližnjem putu koji je preko Trebinja išao u pravcu trgova na Drini (Via Drine), po čemu su ostali upamćeni. Istaknutu poziciju imali su Dobrovojevići, ljudi vojvode Sandalja Hranića Kosače.