Zajednica država portugalskog govornog područja

Karta članica CPLP-a (plava) i posmatrača (zelena)

Zajednica država portugalskog govornog područja (Comunidade dos Países de Língua Portuguesa – CPLP) jest međunarodna i politička organizacija država u kojima je službeni jezik portugalski.

Osnivanje i članice

Osnovana je 1996. sa sedam članica: Angola, Brazil, Zelenortska Republika, Gvineja Bisau, Mozambik, Portugal i Sveti Toma i Princip.

Istočni Timor pridružio se 2002. nakon što je stekao nezavisnost od Indonezije, a Ekvatorska Gvineja 2014. nakon što je podnijela zahtjev četiri godine ranije s obzirom na to da ima neka područja u kojima se govori kreolski portugalski, a i kulturno je povezana s Portugalom i Svetim Tomom i Principom.

Članice:

• Portugal
• Brazil
• Angola
• Mozambik
• Zelenortska Republika
• Gvineja Bisau
• Sveti Toma i Princip
• Istočni Timor
• Ekvatorska Gvineja

Važnost CPLP-a

U zemljama gdje je službeni jezik portugalski živi 223 miliona ljudi. Teritorij koji CPLP pokriva ima površinu od 10.742.000 km². Otkad je CPLP osnovan, pomogao je riješiti probleme u Sao Tomeu i Principeu i Gvineji Bisau uzrokovane državnim udarom. Zajednica je pomogla riješiti ekonomske i demokratske probleme u te dvije zemlje. Vođe CPLP-a vjeruju da će mir u Angoli i Mozambiku i nezavisnost Istočnog Timora pomoći daljnjem razvoju i jačanju Zajednice.

Glavni ciljevi

• CPLP-ov HIV-SIDA program – pokrenut da pomogne pet afričkih članica
• Centar za razvoj poduzetničkih sposobnosti – utemeljen u Luandi, Angola
• Centar za razvoj javne administracije – utemeljen u Maputu, Mozambik
• Centar za istočnotimorske službene jezike
• Konferencija o malariji – održana na Svetom Tomi i Principu
• Cenzus portugalskog jezika
• Digitalna škola i univerzitet
• Izborna misija u Gvineji Bisau
• Hitan projekt za potporu obnove institucija u Gvineji Bisau
• Obnova istočnotimorskog sudstva i administracije
• Borba protiv siromaštva i gladi

Organizacija Zajednice

Na čelu CPLP-a nalazi se izvršni sekretar, koji je odgovoran za izradu i provedbu projekata Zajednice. Sjedište mu je u Lisabonu. Zajednicu većinom finansiraju države članice.

Ime	Početak mandata	Završetak mandata	Zemlja
Marcolino Moco	17. juli 1996.	juli 2000.	Angola
Dulce Maria Pereira	juli 2000.	august 2002.	Brazil
João Augusto de Médicis	august 2002.	april 2004.	Brazil
Luís de Matos Monteiro da Fonseca	juli 2004.	juli 2008.	Zelenortska Republika
Domingos Simões Pereira	juli 2008.	juli 2012.	Gvineja Bisau
Murade Isaac Murargy	august 2012.	januar 2017.	Mozambik
Maria do Carmo Silveira	januar 2017.	decembar 2018.	Sveti Toma i Princip
Francisco Ribeiro Telles	decembar 2018.	juli 2021.	Portugal
Zacarias da Costa	juli 2021.	juli 2025.	Istočni Timor
Maria de Fátima Monteiro Jardim	juli 2025.	trenutno	Angola

Sloboda kretanja

Osam država portugalskog govornog područja potpisale su sporazum o prekograničnom kretanju njihovih stanovnika, kao i prava na medicinsku njegu i boravak. Zamisao o zajedničkom državljanstvu propala je zato što se nisu slagali Mozambik i Angola. Statut koji je već na snazi između Brazila i Portugala pružao bi jednaka civilna i politička prava za stanovnike bilo koje od država članica CPLP-a.

Druge zemlje i teritorije

Neki Galicijci iz autonomne pokrajine Galicije u Španiji žele učestvovati u ovoj zajednici zato što je njihov jezik blisko povezan s portugalskim (galicijski je, praktički, dijalekt portugalskog). Sličan slučaj dogodio se i u Istočnom Timoru, koji je prije stjecanja nezavisnosti imao status posmatrača. Maroko i Makao također su zainteresirani za status posmatrača.

Instituto Internacional de Macau ima status posmatrača u Zajednici. Njegov je cilj da upozna omladinu Makaa s narodima i kulturom članica CPLP-a i tako učvrsti svoj identitet unutar Kine.

Također pogledajte

• Latinska unija

Vanjski linkovi

Zajednica država portugalskog govornog područja na Wikimedia Commonsu

• Službena stranica CPLP-a (na port.)
• Seminário da CPLP – Kultura i razvoj CPLP-a (pt)