Idi na sadržaj

Šejh-Feruhova džamija

Koordinate: 43°51′42″N 18°25′58″E / 43.861571°N 18.432882°E / 43.861571; 18.432882
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Šejh-Feruhova džamija (Abdesthana)
Šejh-Feruhova džamija nalazi se u Sarajevo
Šejh-Feruhova džamija
Lokacija džamije u Sarajevu
Osnovne informacije
LokacijaSarajevo, Bosna i Hercegovina
Geografske koordinate43°51′42″N 18°25′58″E / 43.861571°N 18.432882°E / 43.861571; 18.432882
ReligijaIslam
OpćinaStari Grad
Država Bosna i Hercegovina
AdministracijaIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Oznaka baštineNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipDžamija
Specifikacije
Dužina17,60 m
Širina11,40 m
Munare1
MaterijaliKamen

Šejh-Feruhova džamija, poznata i kao Abdesthana, nalazi se na Kovačima u općini Stari Grad u Sarajevu, u ulici Abdesthana. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku na sjednici održanoj 11. marta 2011. da se džamija sa grobljem i česmom proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Dubravko Lovrenović, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća) i Ljiljana Ševo.

Historija[uredi | uredi izvor]

Mezarje uz džamiju šejh-Feruha

Do 1516. u Sarajevu je nastalo 17 novih mahala, među kojima i mahala Šejh-Feruha. To su bile mahale, što se vidi po imenima osnivača, čiji su razvoj inicirali pretstavnici osmanske feudalne klase, vjerske inteligencije, te pretstavnici esnafskih organizacija.

Mahala džamije Šejh-Feruha prostirala se iznad Kovača, a poznata je pod imenom Abdesthana (mjesto obrednog pranja). Ko je bio Šejh-Feruh nije poznato. Međutim, činjenica da je za službenike njegove džamije Sultan Selim uvakufio jednu mezru, pokazuje da je bio neka istaknuta ličnost. U popisu vakufa iz 1541, među ostalim sarajevskim vakufima, naveden je i vakuf ove džamije.

Sa dvije strane džamije nalazi se manje groblje sa petnaest nišana koji potiču iz XVI - XVII stoljeća.[2]

Uz džamiju Šejh-Feruha nalazi se česma novijeg datuma (obnovljena 2004). Godine 1888, prema historijskim podacima, u Sarajevu su bile 152 javne česme, da bi ih do 1992. ostalo tridesetak.

Opis[uredi | uredi izvor]

Pripada tipu jednoprostorne džamije sa četverovodnim krovom i kamenom munarom. Ima pravougaonu osnovu dimenzija 17,60 x 11,40 m. Džamija se sastoji od ulaznog prostora i glavnog prostora za molitvu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Behija Zlatar, Zlatno doba Sarajeva, Svjetlost, Sarajevo,1996, str. 69. i 74.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Šejh Feruhova džamija" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano s originala (PDF), 15. 11. 2017. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  2. ^ "Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine". Biblioteka kulturno nasleđe, Sarajevo 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.