Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Horemheb kleči pred Atumom, statue u Luksorskom muzeju
Mit o stvaranju iz Heliopolisa spominje da je prije početka vremena postojao okeanNun, čije su se vode uzburkale i stvorile brežuljak – Benben. Na Benbenu je niknuo lotosovcvijet, iz kojeg je izrastao Atum. On je u sebi nosio snagu svemira te je stvorio bogove blizance Šua i Tefnut, ejakulacijom ili tako što je "kihnuo i izbacio iz sebe Šua te ispljunuvši Tefnut". Atum ih je odgajao na Benbenu, ali su se oni izgubili u okeanu. Atum je poslao svoje oko po njih i ono ih je vratilo njemu, a on je sreće proplakao, stvorivši ljude i božicuHator. Atum je ljude potom postavio na Zemlju; njegov sin Šu bio je faraon. Poslije je Atum postao samo bog zalazećeg Sunca, te je kao takav prikazan sa ovnovom glavom. Prikazivan je i kako se bori sa Apopom. Atumov je epitet "Gospodar Dvije zemlje", a taj naslov su koristili i faraoni. Atumovo ime znači "ukupnost", jer se u Heliopolisu vjerovalo da je Atum bio početak svih stvari. Poslije je Ra smatran stvoriteljem svega. Faraoni su se često prikazivali kao Atumovi nasljednici, primjerice Horemheb, (na desnoj slici), čiji je kip pronađen u hramu u Luxoru.
Iusaset (Juesaes, Ausaas, Iusas, Jusas) je ženski oblik Atuma, njegov aspekt. Zvana je "bakom bogova". Prikazana je s Hatorinom krunom (rogovima i Suncem), te Mutinim lešinarom. Zvana je "Božijom rukom" ili "Atumovom sjenom" te mu je poslije dodana kao žena, majka Šua i Tefnut. Rau, koji je zamijenio Atuma u mitologiji, dodana je žena Ratet, kao njegov ženski aspekt.
