Bjelosavljevići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bjelosavljevići
naselje
Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima
Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima
Bjelosavljevići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bjelosavljevići
Bjelosavljevići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°54′08″N 18°47′44″E / 43.902190°N 18.795620°E / 43.902190; 18.795620Koordinate: 43°54′08″N 18°47′44″E / 43.902190°N 18.795620°E / 43.902190; 18.795620
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSokolac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto69
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 57
Matični broj222348[1]
Matični broj općine20532

Bjelosavljevići su naseljeno mjesto u općini Sokolac, Bosna i Hercegovina. Od Sokoca, centralnog dijela grada, udaljeno je 5,20 km zračne linije u pravcu juga. Nalazi se na nadmorskoj visini od 859 m. Naselje pripada području pod nazivom Glasinac (Glasinačka visoravan, Glasinačko polje).

Glasinačka kultura[uredi | uredi izvor]

Na tom prostoru koncentriran je veći broj prahistorijskih gradina i nekropola sa zemljano-kamenim humkama (tumulima), čijim je istraživanjem potvrđen kontinuitet života od srednje bronzanog doba (oko 1500. godine p.n.e.) do sredine latena (oko 250. godine p.n.e.) U nauci je ova visoko razvijena metalodobna kultura poznata kao Glasinačka kultura. Njeni nosioci su bili Iliri, prvenstveno pleme Autarijati. Poručnik Johan Leksa[2], već prve godine nakon ulaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, prilikom izgradnje puta Han Podromanija-Rogatica, otvorio je prve tumule na visoravni kod Bjelosavljevići. Tom prilikom je u jednom tumulu kraj rijeke Rešetnice naišao među ostalim nalazima i na čuvena bronzana glasinačka kultna kolica koje "vuku" dvije ptice.[3] Glasinačka kolica, koja se čuvaju u muzeju u Beču, postala su dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta.

Srednji vijek[uredi | uredi izvor]

Na lokalitetu Crkvina u Bjelosavljevićima nalazi se nekropola stećaka i ostaci temelja srednjovjekovne crkve koji su proglašeni za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]

U stručnoj literaturi lokalitet je poznat te je nekoliko puta opisivan, ali nikad dosljedno obrađen i publikovan. U toku sistematskih zaštitnih arheoloških istraživanja (2013–2014. i 2017. godine) na prostoru crkve i nekropole istraženo je ukupno 48 grobova. U blizini ovoga lokaliteta otkriveno je i gradinsko naselje i nekropola pod tumulima iz kasnog bronzanog doba.[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Bjelosavljevići
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]
Osoba69 (100,0%)113 (100,0%)134 (100,0%)175 (100,0%)
Srbi69 (100,0%)113 (100,0%)134 (100,0%)174 (99,43%)
Crnogorci1 (0,571%)

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 12. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    2. ^ "Glasinac-1" (PDF). BIHERIT.
    3. ^ "Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura" (PDF). Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. Pristupljeno 9. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    4. ^ "Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    5. ^ Aleksandar Jašarević, Melisa Forić Plasto - Važnost malih arheoloških nalaza sa Glasinca
    6. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
    7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 94)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 12. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]