Bogodol

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bogodol
Naseljeno mjesto
Bogodol nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bogodol
Bogodol
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°26′57″N 17°40′16″E / 43.4491°N 17.6711°E / 43.4491; 17.6711Koordinate: 43°26′57″N 17°40′16″E / 43.4491°N 17.6711°E / 43.4491; 17.6711
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonHercegovačko-neretvanski
GradMostar
Površina
 • Grad52,33 km2
Nadmorska visina650−900 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto148
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj88 000
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj133337[1]
Matični broj grada11410

Bogodol je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sa sjevera obronci planine Čabulje (Kuki, Vilinkosa, Ćavarova kosa, Plesno, Kulica). S juga brdo Bile (Grozdac, Samograd, za Krš), s jugozapada brdo Voštica (ime dolazi od staroslavenske rijeci Voštok što znači istok, pa su joj vjerovatno Crnčani dali ime jer je njima s istočne strane). Sa zapada Pavlova Jela (dobila ime po harambašu Pavlu Milanoviću kojeg su Turci ubili i objesili o jeli)

Susjedna mjesta[uredi | uredi izvor]

S istočne strane selo Goranci u kojoj je i župna crkva, sa zapadne strane selo Gornji Crnač, s juga sela Gornji Gradac i Gostuša, a sa sjevera selo Gornja Drežnica.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Bogodol
2013.[2]1991.1981.[3]1971.[4]
Osoba148 (100,0%)274 (100,0%)434 (100,0%)570 (100,0%)
Hrvati148 (100,0%)161 (58,76%)274 (63,13%)379 (66,49%)
Srbi112 (40,88%)147 (33,87%)189 (33,16%)
Ostali1 (0,365%)2 (0,461%)2 (0,351%)
Jugoslaveni11 (2,535%)

    Dijelovi naselja (zaseoci)[uredi | uredi izvor]

    Bogodol, Bogodolska Ladina, Elibuše, Matkovići i Prskale.

    Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

    U naselju se nalazi kip Sv. Ante izgrađen oko 1938. godine. Katolička crkva Sv. Ante izgrađena je 1965. godine. U selu su šest groblja: najstarije su takozvane Križi, koji su oko 750 godina stari. Od novijih katoličkih groblja nastarije je dražansko (koje je postojalo i prije dolaska sadašnjih stanovnika, krajem 18. vijeka, tako da je oltar zadržan, samo je kasnije krov promjenjen). Kratko prije drugog svjetskoga rata osnovana su Vrljića groblje i Ladinsko groblje. Krajem sedamdesetih nastalo je groblje kod crkve Sv. Ante u Bogodolu.

    Pravoslavno groblje se nalazi na ulazu u selo, gdje se sve do domovinskog rata nalazila i pravoslavna crkva.

    Seoska škola je 1950. godine od seljana izgrađena blizu crkve Sv. Ante, no zbog iseljavanja u Slavoniju, grad Mostar i u inostranstvo škola je zatvorena 80-tih godina.

    Iz ilirskog razdoblja sačuvane su kamene gomile. Velika i mala Bandurica (zapravo Pandurica od Pandur-stražar)

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 19. 10. 2015.
    2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
    3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.
    4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 10. 2015.

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]