Vrapčići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vrapčići
Naseljeno mjesto
Vrapčići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Vrapčići
Vrapčići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°22′41″N 17°51′51″E / 43.3781°N 17.8642°E / 43.3781; 17.8642Koordinate: 43°22′41″N 17°51′51″E / 43.3781°N 17.8642°E / 43.3781; 17.8642
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonHercegovačko-neretvanski
GradCoat of arms of Mostar.svg Mostar
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto3.266
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj133868[1]
Matični broj grada11410

Vrapčići su naseljeno mjesto i mjesna zajednica u gradu Mostaru, Bosna i Hercegovina. Pripadaju Gradskom području Sjever.

Prema popisu iz 2013, Vrapčići imaju 3266 stanovnika. Magistralnim putem M-17 povezani su sa samim gradom te drugim sjevernim prigradskim naseljima. Neretva čini granicu prema Raštanima na zapadu, dok na istoku naselje graniči s Dobrčem, odnosno Podveležjem.

U Vrapčićima su smješteni stadion "Rođeni" Fudbalskog kluba Velež, Gradsko groblje Sutina i Bijela džamija. Naselje je široko poznato i po vikend-pijaci, koja privlači kupce i trgovce iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i šire.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vrapčići su smješteni u Bijelom polju, kao i većina ostalih sjevernih prigradskih naselja Mostara. Bijelo polje je jedna od tri mostarske kotline (Bijelo polje na sjeveru, mostarska kotlina i Bišće polje na jugu) koje čine područje Mostara i njegove okoline. Naseljem tako dominira ravna, plodna zemlja.[3]

Vrapčići se pružaju uz lijevu obalu Neretve. U ovom dijelu Neretva se proširuje u Mostarsko jezero, akumulaciju koja je nastala izgradnjom Hidroelektrane Mostar 1980-ih.

Lokacija Vrapčića unutar Grada Mostara

Na drugoj, zapadnoj obali Neretve smješteni su Raštani. Osim toga, Vrapčići graniče s Potocima na sjeveru, na jugu s gradskim naseljem Zalik, dok su sjeveroistočno Kuti i Livač, a istočno podveleško selo Dobrč.

Historija[uredi | uredi izvor]

Iz osmanskog perioda datiraju Džabića kuća u Suhom dolu (dio Vrapčića), izgrađena 1801. godine, i Alajbegovića kuća, čija je izgradnja započeta nekoliko godina nakon početka austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Iako su proglašeni nacionalnim spomenicima, još uvijek nisu obnovljeni.[4]

Historija Vrapčića tokom socijalističke Jugoslavije usko je vezan za razvoj Tekstilnog kombinata "Đuro Salaj". Izgrađen tokom 1950-ih godina, bio je izrastao u najveću predionicu pamuka na Balkanu, sa više od 6000 zaposlenih. Procvat te fabrike pratio je i veliki razvoj Vrapčića, gdje su za potrebe radnika izgrađene kuće i stambeni objekti, te prateća infrastruktura. Iako su industrijski pogoni iz rata izašli bez većih oštećenja, fabrika usljed neuspjele privatizacije više nije započela rad.[5]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, naselje je više puta bilo zauzeto od strane različitih aktera.

Prvo je na samom početku rata, uz pomoć lokalnog srpskog stanovništva, zauzeto od strane Jugoslovenske narodne armije, još u aprilu 1992. Kasnije je JNA svoje položaje predala VRS. Imajući pod kontrolom ovo i sva ostala sjeverna prigradska naselja, srpske separatističke snage su tako blokirale prilaz gradu iz pravca Sarajeva.

Mjesna zajednica Vrapčići

Srpska okupacija Vrapčića je trajala do juna te godine, kada su u operaciji "Lipanjske zore" kao dio oslobađanja šireg mostarskog područja i u Vrapčićima poražene snage pobjunenih Srba. Tokom svog povlačenja, VRS je počinio masakr na Uborku i Sutini, u kojem je ubijeno 114 civila.[6][7]

Poslije oslobađanja naselja, Vrapčići su bili pod zajedničkom kontrolom HVO i 4. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). Napadom HVO-a na snage Armije 9. maja 1993 (Bošnjačko-hrvatski sukob), Vrapčići su pali pod kontrolu nelegalne tvorevine Herceg-Bosne. 30. juna 1993 je se, međutim, tokom uspješne akcije deblokade Mostara od strane Armije Bosne i Hercegovine ponovo uspjelo osloboditi Vrapčiće. Tokom te akcije oslobođen je i veliki dio ostalih naselja u Bijelom polju.[8]

Nakon što je istjeran sa svog stadiona na Bijelom Brijegu, naselju koje je ostalo pod kontrolom HVO-a, Fudbalski klub Velež je preselio upravo u Vrapčiće, na stadion FK Lomotiva Mostar.[9]

Za vrijeme rata je se veliki broj ratnih izbjeglica Bošnjaka - iz istočne Hercegovine i sa Podveležja - naselio u Vrapčiće. Usljed toga je došlo do promjene stanovništva ovog naselja.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Vrapčići
2013.[10]1991.1981.[11]1971.[12]
Osoba3 266 (100,0%)3 464 (100,0%)2 501 (100,0%)1 710 (100,0%)
Bošnjaci2 838 (86,90%)802 (23,15%)1412 (16,47%)1397 (23,22%)1
Hrvati204 (6,246%)485 (14,00%)397 (15,87%)422 (24,68%)
Srbi153 (4,685%)1 952 (56,35%)1 326 (53,02%)851 (49,77%)
Romi37 (1,133%)20 (0,800%)9 (0,526%)
Nisu se izjasnili19 (0,582%)
Albanci5 (0,153%)1 (0,040%)
Nepoznato4 (0,122%)
Ostali3 (0,092%)77 (2,223%)12 (0,480%)2 (0,117%)
Bosanci i Hercegovci2 (0,061%)
Muslimani1 (0,031%)
Jugoslaveni148 (4,273%)322 (12,87%)23 (1,345%)
Crnogorci11 (0,440%)6 (0,351%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Stadion Rođeni Fudbalskog kluba Velež se nalazi u Vrapčićima

U Vrapčićima se nalazi poslovna zona "Gajevi", u kojoj je smješteno nekoliko industrijskih i trgovačkih objekata. I van nje je se duž magistralnog puta otvorio veliki broj firmi, prvenstveno iz oblasti trgovine.[13]

Veliki dio stanovništva se bavi poljoprivredom.

Gradska deponija Uboraj je također smještena u Vrapčićima (u Uborku), ali je njena daljnja sudbina usljed negodovanja mještana i ukidanja okolinske dozvole neizvjesna (stanje: decembar 2022).[14]

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćajna infrastruktura i javni prijevoz[uredi | uredi izvor]

Mapa Vrapčića

Kroz Vrapčiće prolazi magistralni put M-17, koji povezuje Sarajevo sa dolinom Neretve.

Pruga Sarajevo-Ploče u ovom dijelu Neretve prolazi zapadnom obalom, pa je tako najbliže zeljezničko stajalište u obližnjim Raštanima. Mostarska željeznička stanica je udaljena oko pet kilometara, odakle polaze linije brzih vozova prema Sarajevu i Čapljini, te autobusi prema svim većim bosanskohercegovačkim gradovima i inostranstvu.

Mostarbus, gradsko preduzeće zaduženo za javni gradski prevoz, održava nekoliko linija (linije 16, 20, 21, 22, 23 prema stanju iz decembra 2022) koje povezuju ovo naselje sa svim dijelovima centra grada, južnim i sjevernim prigradskim naseljima.[15]

Javne ustanove[uredi | uredi izvor]

U Vrapčićima se nalaze jedna osnovna škola, jedna pošta, te ambulanta Doma zdravlja "Stari Grad" Mostar.

U naselju su također smještena dva groblja. Gradsko groblje Sutina, na južnom ulazu u Vrapčiće, i pravoslavno groblje Kraljevine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 20. 10. 2015.
  2. ^ "Bili smo na čuvenoj pijaci Vrapčići: Ljudi ima, ali kupaca nema". Dnevni avaz. 22. 10. 2022. Pristupljeno 23. 12. 2022.
  3. ^ "Mostar – prirodne karakteristike". mostarbih.weebly.com. Pristupljeno 23. 12. 2022.
  4. ^ "Aveti u kući Alajbegovića". ljubusaci.net. ljubusaci.net. 19. 6. 2016. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  5. ^ "Priča o Tekstilnmom kombinatu Đuro Salaj u Vrapčićima". bljesak.info. Bljesak. 4. 7. 2020. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  6. ^ Cateux, Aline (24. 10. 2022). "Nekažnjeni masakri u Mostaru, prvi dio: Priče svedoka". balkaninsight.com. Balkan Insight. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  7. ^ Krajcar, Dražen. "Operacija Lipanjske zore - prvi poraz srpskih snaga u BiH". povijest.hr. Povijest.hr. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  8. ^ "Deblokada Mostara 1993". historija.info. Crtice iz historije. 30. 6. 2021. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  9. ^ Mitrović, Nemanja (26. 12. 2022). "Rat u Bosni i Hercegovini i fudbal: Kako je sviran kraj za mostarski Velež na Stadionu pod Bijelim brijegom". bbc.com. BBC na srpskom. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  10. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  11. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 10. 2015.
  12. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 20. 10. 2015.
  13. ^ "Poslovne zone FBiH - Gajevi". zonefbih.gov.ba. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  14. ^ "Mostarci pobijedili vlast: Sud poništio okolinsku dozvolu za deponiju Uborak". Klix. 12. 12. 2022. Pristupljeno 26. 12. 2022.
  15. ^ "Red vožnje". mostarbus.ba. Mostarbus. Pristupljeno 25. 12. 2022.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]